Predsjednik Uprave Viadukta Joško Mikulić kaže da je Viadukt bio angažiran na rekonstrukciji obične u poluautocestu u dužini 300 kilometara između gradova Naldut i Gadames, a ti radovi vrijedni su 130 milijuna eura i u njima je bilo angažirano 79 radnika Viadukta. Većinom su to državljani Hrvatske, ali ima i stranaca, primjerice Makedonaca.
30 milijuna eura ostalo u Libiji
U Libiji je, kaže Mikulić, ostala mehanizacija vrijedna 30 milijuna eura, a nju čuvaju Libijci koji rade za Viadukt i prema zadnjim informacijama ona nije oštećena.
– Nadamo se da će se situacija smiriti. Libija je veliko gradilište, na kojem su prisutni puno veći interesi od naših – kaže čelni čovjek Viadukta.
– U igri su milijarde eura ulaganja, a investitorima je u interesu nastavak radova – dodaje.
Najveće područje ulaganja u Libiji je naravno nafta, kaže Mikulić, no tu su i goleme investicije u infrastrukturu u kojima su značajno zastupljeni Rusi i Kinezi, a jedan od većih projekata je i “Velika rijeka” odnosno crpljenje vode s velikih dubina ispod Sahare i doprema u gradove i na poljoprivredne površine.
Pored toga, u zadnje vrijeme rastu ulaganja u industriju i turizam pa je jedan od planova bio pretvaranje Tripolija u “Dubai sjeverne Afrike”, kaže Mikulić.
Crosco radi na tri projekta
U tvrtci Crosco kažu da su u Libiji bili angažirani na tri projekta u sklopu kojih su radili za strane partnere, uz angažman više od 100 djelatnika. Oni će tijekom prekida radova u Libiji prvo koristiti slobodne dane, a zatim biti preraspoređeni unutar kompanije.
Kažu da nisu u mogućnosti iznositi podatke o vrijednosti radova, no da je riječ o visokovrijednim ugovorima.
– Kako smo posljednjih dana bili orijentirani isključivo na što bržu i sigurniju evakuaciju naših radnika, trenutno procjenjujemo razmjere gubitaka. Uslijedi li nastavak radova unutar prve polovice 2011. godine, ne očekujemo značajnije gubitke – kažu u Croscu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, robna razmjena Hrvatske i Libije u 2010. godini bila je vrijedna 61,2 milijuna dolara od čega je hrvatski izvoz iznosio 47,5 milijuna dolara, a uvoz 13,7 milijuna dolara pa je na hrvatskoj strani višak od 33,8 milijuna dolara.
