Prvim danom iduće godine ukida se nulta stopa PDV-a, a Vlada istodobno uvodi sniženu stopu od 5 i 10 posto na usluge prehrane u ugostiteljskim objektima, počet će oporezivati imovinu i smanjit će stopu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 13 na 12 posto. Tako stoji u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za predstojeće trogodišnje razdoblje koje je predstavio ministar financija Slavko Linić i uskoro će dati Europskoj komisiji na znanje.
Nakon ovogodišnje stagnacije, već iduće godine BDP će porasti 1,8 posto, a u posljednje godine mandata ove Vlade, stope rasta trebale bi biti 3 do 3,5 posto. Iako naglašava da papir u načelu može držati vodu, Danijel Nestić s Ekonomskog instituta ističe da je BDP ipak precijenjen, što dovodi u pitanje realizaciju plana, osobito kada je riječ o rashodima, piše Jutarnji.hr.
U ovoj godini Vlada planira smanjiti rashode za 2,6 milijardi kuna, a već iduće godine oni će porasti za 3,5 milijardi kuna. Kada je riječ o najvažnijoj stavci, izdacima za zaposlene, oni bi se ove godine trebali smanjiti za 1,4 milijarde kuna i iduće za 878 milijuna kuna, “zbog mjera racionalizacije broja zaposlenih”, a potom bi trebali stagnirati i pomalo rasti.
Iz toga bi se moglo zaključiti da su nekada veliki planovi o rezanju rashoda zapravo svedeni na minimum. Zato pomalo zbunjuje obrazloženje iz smjernica da će “i u 2013. glavni teret fiskalne konsolidacije bit na strani rashoda”.
Problemi dolaze u 2013.
– Radi poštivanja fiskalnog pravila Zakona o fiskalnoj odgovornosti, do ostvarenja primarne ravnoteže potrebno je fiskalnu korekciju vršiti na strani rashoda, tj. smanjivati udjel rashoda proračuna u BDP-u za najmanje 1-postotni bod godišnje. To znači da je u slučaju slabijeg od očekivanog rasta, nužna i snažnija prilagodba na strani rashoda, stoji u Smjernicama. Za Nestića je to vrlo ohrabrujuće i, bez obzira na teškoće, vjeruje da će Vlada ove godine ispoštovati zakon.
Međutim, to uključuje dodatno rezanje rashoda, što znači da Vlada mora imati plan B. Planirane uštede na plaćama zaposlenih, mirovinama i zdravstvu vjerojatno neće biti ostvarene, što znači da će se morati rezati na nekim drugim stavkama. Koliko Vlada uopće mora rezati da bi zadovoljila zakon? U ovom slučaju koristi se metodologija ESO 95 (uključuje opću državu), koja je standardna u EU i prema njoj će, u slučaju da rast bude nula, rashodi morati biti smanjeni za 1,7 milijardi kuna. Čak i da bude pad BDP-a od 1 do 1,5 posto, Vlada bi se s planiranim rezanjem rashoda ove godine uklopila u zakon.
No, problem nastupa u 2013. jer, kako kaže Nestić, to će već biti dvije godine pogrešnih projekcija. Uz Vladin optimističan plan rasta BDP-a od 1,8 posto, zakonski je dopustivo povećanje rashoda od oko dvije milijarde kuna, ali ne i u slučaju znatno niže stope rasta.
– Prema našim izračunima, rashodi bi iduće godine morali ostati zamrznuti – dodaje Nestić. Drugo je pitanje je li uopće poštivanje tog ne baš zahtjevnog fiskalnog pravila dovoljno da bi se konsolidirale financije i stabilizirao javni dug. Zdeslav Šatnić, glavni ekonomist Splitske banke, kaže da je zakon dobra inicijativa i u kratkom roku može pomoći u stabiliziranju javnih financija.
– Međutim, Vlada mora gledati što će biti u dugom roku, za 10 do 20 godina, te pokrenuti reforme vodeći računa o demografskim trendovima – kaže Šantić.
