Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Konačno dobre vijesti iz HNB-a: Gospodarski oporavak u drugoj polovini 2013.

Rast u 2013. bit će slab i iznosit će oko 0,3 posto i uvelike će ovisiti o oporavku izvozne potražnje s izlaskom eurozone iz recesije te o oživljavanju investicijske potražnje koja je ograničena relativno visokom razinom zaduženosti domaćih sektora i još uvijek povišenim troškovima kapitala u odnosu na pretkrizno razdoblje zbog većih rizika..

Rast u 2013. bit će slab i iznosit će oko 0,3 posto i uvelike će ovisiti o oporavku izvozne potražnje s izlaskom eurozone iz recesije te o oživljavanju investicijske potražnje koja je ograničena relativno visokom razinom zaduženosti domaćih sektora i još uvijek povišenim troškovima kapitala u odnosu na pretkrizno razdoblje zbog većih rizika..

Recesijski trendovi u Hrvatskoj nastavit će se i u prvih šest mjeseci 2013. pa se tek u drugoj polovini godine može očekivati postupni gospodarski oporavak, stoga će rast u 2013. biti slab i iznosit će oko 0,3 posto, ocjenjuje se u objavljenom novom broju publikacije Hrvatske narodne banke “Financijska stabilnost”. I u toj publikaciji analitičari središnje banke poručuju kako su strukturne reforme ključ ubrzanja rasta u srednjem roku.

Hrvatska je u 2012. smanjila makroekonomske neravnoteže, no nije uspjela strukturnim reformama stvoriti pretpostavke za dinamiziranje rasta, upozoravaju iz HNB-a.

U 2012. proračunski se manjak smanjio, a uz istodobno povećanje neto agregatne štednje i razduživanje privatnog sektora, slabu izvoznu potražnju zbog recesije u eurozoni i slabe konkurentnosti, gospodarska je aktivnost oslabila te je BDP pao za oko 1,8 posto.

Navodi se kako su sporost u provođenju strukturnih reforma i neočekivan obrat u politici fiskalne konsolidacije izazvali krajem godine pad kreditnog rejtinga, no bez većeg odraza na cijenu zaduživanja s obzirom da su tržišta, već ranije na temelju fundamenata, slabiji rejting ugradila u cijenu.

U nastojanju da osigura impuls domaćoj investicijskoj potražnji u uvjetima slabe domaće potražnje privatnog sektora i slabih izgleda za rast inozemne potražnje zbog recesije na glavnim izvoznim tržištima Vlada je u proračunu za 2013., uz nastavak smanjenja tekućih nekamatnih izdataka (kada se isključe izdaci za EU), predvidjela osjetno povećanje ulaganja državnog sektora.

To je, zajedno s planiranim umjerenim rastom prihoda zbog slabog gospodarskog rasta, rezultiralo povećanjem očekivanoga proračunskog manjka u odnosu na 2012. te daljnjim rastom javnog duga, napominju iz HNB-a.

Iako su, uzme li se u obzir već četverogodišnja recesija, namjere Vlade donekle razumljive, one su slabo ocijenjene i naposljetku su dvije od tri vodeće agencije za dodjelu kreditnog rejtinga smanjile kreditni rejting Hrvatske iz investicijskog u najviši špekulativni sa stabilnim izgledima.

U takvim se okolnostima, ističu iz HNB-a, očekuje da će se recesijski trendovi nastaviti i u prvih šest mjeseci 2013. pa se tek u drugoj polovini godine može očekivati postupni gospodarski oporavak.

Stoga će rast u 2013. biti slab, oko 0,3 posto, i uvelike će ovisiti o oporavku izvozne potražnje s izlaskom eurozone iz recesije te o oživljavanju investicijske potražnje koja je ograničena relativno visokom razinom zaduženosti domaćih sektora i još uvijek povišenim troškovima kapitala u odnosu na pretkrizno razdoblje zbog većih rizika.

Isto tako, napominje se, na investicije nepovoljno djeluju i potisnuta očekivanja ulagača u recesijskim uvjetima te znatne administrativne prepreke, posebno na razini lokalne države.

Budući da će očekivani rast zbog slabe domaće potražnje uglavnom biti oslonjen na izvoz, saldo tekućeg računa platne bilance dodatno će se poboljšati (na 0,1 posto BDP-a).

To bi, uz pretpostavku postupnoga daljnjeg stabiliziranja na financijskim tržištima eurozone, trebalo osigurati nesmetano vanjsko refinanciranje relativno manjeg dospjelog duga po cijeni koja je, unatoč smanjenju rejtinga, niža od one u 2012.

Vanjska likvidnost, očekuju u HNB-u, blago će se poboljšati, a inozemni dug stabilizirati, što će osigurati očuvanje stabilnosti deviznog tečaja. Pritom se pretpostavlja da će država dio potreba za financiranjem osigurati na inozemnom tržištu.

Ističe se kako su strukturne reforme ključ ubrzanja rasta u srednjem roku.

Pad kreditnog rejtinga dao je snažan impuls nositeljima ekonomske politike da se vrate politici proračunske konsolidacije te da ubrzaju strukturne reforme. Time bi se potaknuo priljev izravnih ulaganja, što je posebno važno za izvozno orijentirane sektore, te bi se stvorile pretpostavke da ulazak u EU sredinom 2013. da što veći zamah gospodarskom rastu u srednjem roku, zaključuju u HNB-u.

Napisao

Pročitajte još:

Ekonomija

U publikaciji koju izdaje Hrvatska udruga banaka (HUB) iznose se rezultati ankete o ekonomskim očekivanjima, a prema kojoj glavni ekonomisti četiri najveće banke procjenjuju...

Novosti

Na Seafood Global Expo sajmu sudjeluje više od 1.500 izlagača iz 76 svjetskih zemalja, a hrvatski brand Panona Mare jedan je od tek 5...

Ekonomija

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih jedanaest mjeseci lani je iznosio 17,1 milijardu eura, što je na godišnjoj razini porast od 26,5...

Ekonomija

Izvoz hrvatskih proizvoda kroz SPAR prodajnu mrežu na inozemna trižišta u kontinuiranom je porastu te u prvih šest mjeseci iznosi 49 milijuna eura.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.