Iako svako podizanje kamatnih stopa povećava prihode banaka, zanimljivo je pogledati ukupan rezultat poslovanja banaka kroz neto dobit tj. kroz pokazatelj profitablnosti koji stavlja u odnos neto dobit i kapital banke (tzv ROE after tax). Tim pokazateljom paralelno se uspoređuju i prihodi (od npr.kamata) i troškovi (npr. kamate na depozite ili rezervacije za nevraćene kredite) te se stavljaju u odnos sa kapitalom, tj. pojednostavljeno razinom sredstava koje je vlasnik stavio na raspolaganje za poslovanje.
Usporedbom tog pokazatelja može se doći do dva zaključka:
1. Profitabilnost Hrvatskih banaka prije krize, tj. u razdoblju 2006-2008 je bila među nižima u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe. Tako je prosječni ROE nakon poreza, u regiji iznosio 15,9% dok je u istom razdoblju u Hrvatskoj prosječno iznosio 11,1%, tj. bio je za 30% ili 5,8% bp manji nego prosjek regije. U tom razdoblju za Hrvatskom su zaostale jedino BiH i Srbija, u čijim bankama je u tom razdoblju u tijeku bio proces privatizacije i restrukturiranja
2. I u 2009, kad je kriza i zadala pravi udarac novim ekonomijama Europe, profitablnost Hrvatskih banaka bila je na razini regije. Tako je, prema zadnje dostupnim podacima tj za razdoblje I-IX 2009-anualizirano, ROE nakon poreza Hrvatskih banaka oko 8,1% dok je profitablnost regije, isključimo li Latviju, bila na oko 8,6%.
U oba slučaja može se zaključiti da Hrvatske banke ne ostvaruju extra profite na kapital koje su uložile (ili privatizirale) u RH.
