Linić: MMF je trebalo zvati 2009. radi rastrošne Vlade, danas ne

Linić: MMF je trebalo zvati 2009. radi rastrošne Vlade, danas ne

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ustvrdio je danas da su monetarna politika i bankovni sustav dio gospodarstva koji održava ekonomsku stabilnost i rejting zemlje te poručio da će središnja banka da bi očuvala srednjoročnu stabilnost sustava zahtijevati postupno povećanje rezervacija.

“Monetarna politika i bankarski sustav očito nisu ti koji su Hrvatsku učinili jednom od najsporijih zemalja u oporavku od recesije, kao što, bez ikakvog razumijevanja stvarnosti, još i danas neki tvrde. Dapače, monetarna politika i bankovni sustav su, kako stoji i u izvješću rejting agencija, ocjeni MMF-a i investicijskih analitičara, onaj dio hrvatskog gospodarstva koji još održava ekonomsku stabilnost i rejting zemlje na razini na kojoj jesu”, rekao je Vujčić na početku 16. znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.

Oni koji, kako je rekao, nastoje i to, jedno od zadnjih uporišta stabilnosti Hrvatske uništiti, moraju svima javno odgovoriti što nakon toga, što bi se, uspiju li u svojim namjerama, dogodilo s investicijskom perspektivom zemlje, štednjom u bankovnom sustavu, kakve bi fiskalne posljedice to imalo, itd., upozorio je Vujčić.

Istaknuo je kako Hrvatska ima bolju regulatornu politiku bankovnog sustava nego je to bio slučaj u EU ili SAD-u.

Mi vodimo kontracikličku regulatornu politiku, kazao je Vujčić navodeći da smo kapitalne zahtjeve povećali prije krize i uveli niz mjera te je danas kapitalna adekvatnost banaka u Hrvatskoj 20,5 posto, najviša u EU.

Hrvatske banke nemaju problem dokapitalizacije u situaciji kada je kapital postao skup, rekao je Vujčić dodajući kako su njihove banke-majke u znatno težoj situaciji jer moraju povećavati kapital.

Naglašava i kako je naivno tvrditi, kako se može čuti u Hrvatskoj, da banke ne dijele sudbinu gospodarstva, jer su istraživanja pokazala da je nizak rast BDP-a temeljna determinanta bankovnih kriza, zajedno s visokom inflacijom, lošim upravljanjem bankama i drugim.

Vujičić je kazao da je HNB regulatorni trošak povećavao u fazi nagle ekspanzije kreditne aktivnosti banaka, a nakon početka krize ga smanjio – taj je trošak smanjen s 2,13 postotnih bodova, koliko je iznosio u prvih devet mjeseci 2008., na 0,8 postotnih bodova danas.

To je, zajedno s protucikličkim rezervama izgrađenim prije krize, omogućilo da se 2009. nije morao tražiti aranžman s MMF-om, rekao je Vujčić dodajući kako bi se iz današnje perspektive moglo zaključiti da bi bilo bolje da je tada zatražen, jer bi to vjerojatno ubrzalo strukturne reforme.

Uslijed kontracikličke regulatorne politike i naglašeno ekspanzivne monetarne politike, u Hrvatskoj nije došlo do kontrakcije kredita privatnom sektoru do kakve je došlo u SAD-u, odnosno gotovo stagnacije kredita u eurozoni, istaknuo je. Pritom je naveo kako je BDP u Hrvatskoj pao 11,8 postotnih bodova u razdoblju od trećeg kvartala 2008. do kraja 2012. godine, dok je stopa rasta kredita privatnom sektoru iznosila 15,2 posto.

Vujčić se opširno osvrnuo i na politiku rezervacija, iznoseći i podatak da je, kao posljedica rasta loših kredita i slabije kreditne aktivnosti, pokrivenost loših kredita rezervacijama pala s 50 posto u 2008. na 42 posto u 2012.

Nije dugo trebalo čekati na odgovor ministra financija Slavka Linića koji je nakon sjednice Vlade izjavio da je MMF trebalo zvati 2009. godine zbog nesposobnosti i rastrošnosti tadašnje Vlade, a da se sadašnja Vlada ponaša odgovorno i bez MMF-a.

MMF je trebalo zvati 2009. zbog nesposobne i neodgovorne vlasti koja je potpisivala kolektivne ugovore, trošila šakom i kapom i nametala deficite u državni proračun kojim je financirala nerad u željeznici i ulaganja u cestogradnju bez ikakvog rezona. Sve su to plaćali porezni obveznici, rekao je Linić odgovarajući na upit kako komentira istupu guvernera HNB-a Borisa Vujčića koji je danas u Opatiji kazao da je možda bilo bolje da je 2009. zatražen aranžman s MMF-om budući da bi to vjerojatno ubrzalo strukturne reforme.

No, to je pitanje političke ekonomije, kojim se danas neću baviti, kazao je Vujčić dodajući da je nepobitno da je kontraciklična regulatorna i monetarna politika ostavila mogućnost izbora nositeljima ekonomske politike – učiniti neophodne strukturne reforme sami, ili ući u aranžman s MMF-om, pa to učiniti uz njihovu uvjetovanost.

Linić je kazao da, kada se govori o Vladi Zorana Milanovića, treba reći da je počela financijska i fiskalna konsolidacija, čak i u vrijeme kad je privreda prestala raditi i kad ništa ne funkcionira, sve je zastalo, potrošnja pala, a nepovjerenje u organe postalo je potpuno evidentno i kad su zaustavljene investicije, a i Europa se počela tresti od krize.

Vlada Zorana Milanovića pokazala je da i u takvim okolnostima može biti odgovorna i bez MMF-a, pa je čak Misija MMF-a vrlo jasno naznačila da se dosta učinilo, a da se negdje trebalo i više, rekao je Linić.

Upitavši se što je to još trebalo učiniti, spomenuo je čelnika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića te se upitao želi li on rat, policiju na ulici, svađu i tučnjavu?

Linić se potom britkim tonom obratio novinarima rekavši da ono što je Vlada učinila za njih nije vijest, te je kazao kako oni, kao novinari i analitičari, a ne samo prijenosnici vijesti, trebaju dati odgovor treba li Hrvatskoj MMF.

“Kad postavljate ovakvo pitanje, dajte odgovor je li trebalo više. Je li trebalo bez socijalnih dogovora rezati plaće, a već prošle godine prepoloviti plaće? Godinu dana smo pregovarali s tim istim nerazumnim (Vilimom) Ribićem koji je vrijeđao i pljuvao i svaki put pred vas izlazio. On je bio glavna tema, uživali ste njega prenositi jer je znao pljuvati i vrijeđati. Mi smo sedam mjeseci vodili teške razgovore, a on je glavna vijest i on građanima šalje poruke. On diže ulicu i želi rušiti vlast”, kazao je Linić.

Rezultati financijske konsolidacije su skromni, ali ipak se vide, ali to nije vijest, kaže ministar financija.

“Koga to zanima? Zašto pitanje treba li MMF? Ne želim govoriti o prošlosti, svoje sam o tome rekao već davno. Sad imamo rezultate za 2012., ali koga to zanima? Sad je bitno pitanje guvernera, dajte, molim vas budimo ozbiljni”, rekao je Linić.

Podijeli

Odgovori

Top