APEQ je jedan od fondova za gospodarsku suradnju (FGS), osmišljenih za vrijeme bivše vlade, u čijim investicijama država sudjeluje s polovicom sredstava preko HBORa i preko kojeg država provodi konsolidaciju malih banaka. APEQ je s radom počeo 8 ožujka 2011. godine i upravlja sa 600 milijuna kuna kapitala prikupljenog od privatnih domaćih i stranih ulagača.
Krajem studenog isti je fond dokapitalizirao i Varaždinsku banku s iznosom od 50 milijuna kuna po istom principu kao ranije Centar banke – pola država, pola privatni investitori. Varaždinska Vaba jedna je od članica nekadašnje Fima grupe, poslovnog carstva Milana Horvata, optuženog zajedno s Damirom Polančecom i bivšim menadžerima Podravke u slučaju “Spice”.
Koji je cilj dokapitalizacije?
Država je preko APEQ-a pokrenula proces koji bi u konačnici trebao dovesti do stvaranja banke koja bi objedinila tri do pet manjih banaka, s aktivom od 5 do 8 milijardi kuna i tržišnog udjela od oko 1,5%. Potrebu za konsolidacijom manjih banaka vlada opravdava slučajem male Credo banke, čija je likvidacija krajem 2011. uzdrmala bankarski sustav. Iako se konsolidacija malih banaka službeno predstavlja kao promišljeno ulaganje s ciljem objedinjavanja malih banaka u veću nacionalnu, neki analitičari u njoj vide spašavanje malih privatnih banaka novcem koji je dijelom državni.
Istovremeno Vlada kreće u privatizaciju HPBa, također navodno logičnu, i to s tezom da nam ne treba banka u državnom vlasništvu, jer je država loš vlasnik.
Jesenas je vlada nakon dugog procesa kao savjetnike za privatizaciju i dokapitalizaciju HPB-a izabrala zajednicu ponuditelja u sastavu Confida – Revizija iz Zagreba i Confida Klagenfurt, austrijske odvjetničke kuće Schonerr i CD Invest Consult. Hrvatsko-austrijski savjetnici procijenit će ukupnu vrijednost HPB-a i vrijednost državnog udjela u kapitalu banke, da bi potom istražila tržište, preporučila ulagače za kupnju HPB-ovih dionica i pripremila plan privatizacije.
Tekst u cijelosti pročitajte u novom broju političkog dvotjednika Objektiv.
