Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna oslabio 0,6 posto, na 10.136 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,2 posto, na 1.089 bodova, a Nasdaq indeks 1,3 posto, na 2.257 bodova.
Na najvećoj svjetskoj burzi prošloga se tjedna trgovalo vrlo nesigurno jer bi širenje dužničke krize i smanjenje državne potrošnje u eurozoni moglo oslabiti tamošnje gospodarstvo, a time usporiti oporavak cjelokupnog svjetskog gospodarstva.
Eurozona – oštri rezovi i povećanje poreza
Brojne članice eurozone najavljuju oštre rezove u proračunima, a neke od njih i povećanje poreza, što bi moglo ponovno izazvati recesiju europskog, pa i svjetskog gospodarstva.
– Plan Europske unije za stabilizaciju eurozone očito nije zadovoljio ulagače, koji smatraju da 750 milijardi eura nije dovoljno da bi se riješili svi financijski problemi tog bloka. Svi mi samo čekamo koja će zemlja, nakon Grčke, biti iduća žrtva dužničkih problema. Španjolska? Portugal? – Kaže Jonathan Corpina, predsjednik tvrtke Meridian Equity Partners.
Španjolska pod povećalom
Nakon Grčke, fokus ulagača preusmjerio se na Španjolsku, gdje je središnja banka prošloga vikenda morala preuzeti regionalnu banku CajaSur kako bi je spasila od stečaja, dok nekoliko većih banaka dogovara spajanje kako bi se izvukle iz financijskih problema.
Ulagači se plaše da je to uvertira u novu financijsku krizu, sličnu onoj iz 2008. godine, jer posljednjih dana ponovno raste Libor, kamatna stopa na tržištu novca, što pokazuje da banke nevoljko kreditiraju jedna drugu, pa troškovi njihovog financiranja rastu.
Uz to, španjolska vlada ima problema s proračunskim deficitom i slabim gospodarstvom, pa se ulagači plaše širenja ‘grčkog sindroma.’ Posebice nakon što je u petak agencija Fitch smanjila kreditni rejting Španjolskoj jer će oštra proračunska štednja izazvati slabljenje tamošnjeg gospodarstva.
Španjolskoj je već početkom mjeseca rejting snizila agencija Standard & Poor’s, pa je Fitchov potez potvrda da se situacija u toj članici eurozone pogoršava.
– Dosad je uglavnom bila riječ o Grčkoj i mogućim rizicima za Španjolsku, Portugal i Irsku. Nakon Fitchovog poteza čini se da priča o širenju dužničke krize više nije samo hipotetska, nego stvarna, – kaže Terry Morris, direktor u tvrtki National Penn Investors Trust Company.
Polovicom tjedna ulagače je uzdrmao i članak Financial Timesa prema kojemu kineske vlasti, zabrinute širenjem dužničke krize u eurozoni, kane prodati dio euro obveznica iz svojih golemih, 2.400 milijardi dolara vrijednih deviznih rezervi.
Premda su kineske vlasti to kasnije demantirale, euro se nije uspio sasvim oporaviti od tog udarca.
Makroekonomski podaci slabiji od očekivanih
Ulagače na oprezu drže i slabiji nego što se očekivalo makroekonomski podaci.
Prošloga je tjedna objavljena druga procjena bruto domaćeg proizvoda u SAD-u, prema kojoj je američko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 3,0, a ne 3,2 posto, koliko je prvo procijenjeno. Analitičari su očekivali rast od 3,4 posto.
Nestabilnost na tržištu posljedica je i dvojbi je li pad cijena dionica u posljednja tri tjedna za više od 10 posto doista samo korekcija. Pad indeksa od 10 do 20 posto ispod njihove prethodne najviše razine smatra se korekcijom, dok je njihov pad za više od 20 posto signal ulaska u ‘tržište medvjeda’.
– Vodi se rasprava o tome je li ovo korekcija cijena u dugoročnoj fazi ‘tržišta bikova’ ili se radi o bitnoj promjeni uvjeta poslovanja u svijetu. Nestabilnost tržišta najbolje demonstrira tu debatu, – kaže Michael Cuggino, portfelj menadžer u fondu Permanent Portfolio.
U cijelom svibnju je Dow Jones indeks oslabio 7,9 posto, dok je S&P 500 potonuo 8,2, a Nasdaq indeks 8,3 posto. To je najveći mjesečni pad tih indeksa od veljače prošle godine.
U Europi rast na tjednoj razini
Na europskim su burzama, pak, cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 2,5 posto, na 5.188 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 2 posto, na 5.946 bodova, a pariški CAC indeks 2,5 posto, na 3.515 bodova.
Na Tokijskoj se burzi Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 0,2 posto, na 9.762 boda.
