Analiza PBZ-a
U analizama Privredne banke Zagreb (PBZ) navode se prve procjene Eurostata da je na razini EU BDP u prvom tromjesečju ove godine pao za 4,4 posto na godišnjoj te 2,5 posto na kvartalnoj razini. U eurozoni, odnosno među zemljama monetarne unije, godišnji pad BDP-a iznosio je pak istodobno 4,6 posto, a kvartalni 2,5 posto.
Najveći pad na godišnjoj razini među članicama EU za koje su podaci dostupni bilježi se kod baltičkih zemalja. Tako je BDP Letonije pao za 18,6 posto, Estonije za 15,6 posto, a Litve za 10,9 posto.
Veliki pad njemačkoga gospodarstva
Njemačka, najveća europska ekonomija, proživljava crne dane s padom od 6,9 posto na godišnjoj i 3,8 posto na kvartalnoj razini. Recesija Njemačku trese dulje i jačim intenzitetom nego su analitičari predviđali.
U ozbiljnoj je recesiji i drugo za Hrvatsku značajno tržište – Italija. Susjedi nam bilježe pad od 5,9 posto BDP-a na godišnjoj razini.
Tranzicijske zemlje
Pad BDP-a redom bilježe i sve tranzicijske zemlje, pa je tako BDP Rumunjske smanjen za 6,4 posto, Slovačke za 5,4 posto, Mađarske za 4,7 posto, Bugarske za 3,5 posto, a Češke za 3,4 posto. To su svakako mnogo lošiji pokazatelji od onih inicijalnih Komisije s početka godine. Primjerice, za Bugarsku se očekivao godišnji rast BDP-a za 2,5 posto, a za Slovačku od 3,3 posto.
BDP Češke pao je pak za dva postotna boda više od procjene Komisije, Rumunjske za 5,1 postotni bod, Estonije za 3,7 postotnih bodova i sl., a samo je Mađarska zabilježila niži pad od očekivanja Komisije – 4,7 posto prema procijenjenih 5,7 posto.
Ni Hrvatska nije iznimka
– Podaci o kretanju hrvatskoga BDP-a u prvom tromjesečju bit će dostupni tek krajem lipnja. Ako se uzmu u obzir dosad dostupni podaci o domaćem gospodarstvu te podaci za EU i posebno tranzicijske zemlje, ne očekuje se odskakanje u pozitivnom smjeru – zaključak je analitičara PBZ-a za Hinu.
