Pritom je u obrtu na kraju rujna bilo ukupno 190.487 zaposlenih ili 5,7 posto manje nego u mjesecu prije, dok je broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija istodobno smanjen za 0,5 posto, na 22.098.
Broj zaposlenih u rujnu je pao u 16 područja djelatnosti i kreće se od 0,2 posto u građevinarstvu i djelatnosti zdravstene zaštite i socijalne skrbi, do 16,4 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Pad broja zaposlenih zabilježen je u i prerađivačkoj industriji, za 2,1 posto, na 31.610 zaposlenih te u trgovini na veliko i malo, za 5,3 posto, na 30.106 zaposlenih.
Porast broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u rujnu je na mjesečnoj razini zabilježen u četiri područja djelatnosti i kreće se od 0,6 posto u obrazovanju do 2,6 posto u rudarstvu i vađenju.
Uspoređujući po županijama, podaci DZS-a ukazuju na pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u 17 županija.
Najmanjih 0,1 posto pritom je iznosio pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Zagrebačkoj županiji, dok se najveće, 16,1-postotno smanjenje bilježi u Ličko-senjskoj županiji.
Porast je zabilježen u dvije županije i to za 0,4 posto u Koprivničko-križevačkoj te 0,2 posto u Brodsko-posavskoj žuopaniji, dok je broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji ostao isti.
