Mazars je objavio treće regionalno istraživanje o poreznim režimima zemalja CEE za ovu godinu. Cilj je pružiti investitorima pravovremene, precizne i ključne informacije o porezima u CEE zemljama i omogućiti im usporedbu različitih čimbenika konkurentnosti. Izdanje iz 2015. predstavlja pregled poreznog okruženja Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Grčke, Rusije, Ukrajine i zemalja bivše Jugoslavije. Izvještaj uključuje i tri baltičke zemlje i Albaniju.
Istraživanje pokazuje da su prethodne tri godine porezni sustavi u regiji bili relativno stabilni. Dodatne strukturne reforme nisu bile nužne u rješavanju post-kriznog deficita i svaka zemlja napreduje slijedeći vlastitu strategiju.
Uz to, mnoge su CEE zemlje slijedile mađarski primjer i uvele krizne poreze: Rumunjska je 2013. uvela niz prireza u energetskom sektoru, a u 2014. uvela je nove posebne poreze na ceste, cjevovode i drugu posebnu infrastrukturu. Slovački krizni porezi, izvorno zamišljeni kao privremena mjera za 2012/2013, trajat će najvjerojatnije i do 2016. Planovi za novi porez na iznadprosječnu dobit u sektoru oglašavanja u Mađarskoj su ipak povučeni.
Umjesto na temeljne porezne reforme, rastući broj CEE zemalja smatra da se mora usredotočiti na prekogranične transakcije. Propisi o transfernim cijenama su se pojavili u poreznim sustavima gotovo svih zemalja u regiji. Detaljnije o tome može se pročitati u Mazarsovom izvješću za 2015.
Oni koji ne budu slijedili pravila o transfernim cijenama mogu se dovesti u situaciju da se dohodak povlači iz zemlje kroz cijene, bez da se na isti plati porez. Ovo je relativno nova obveza u Rusiji (2012.), Srbiji, Ukrajini, Latviji (2013.) i Albaniji (2014.).
U regiji su razmatrane nove mjere za produljenje oporezivanja do sada nekontroliranih i neoporezivih područja, a sve s ciljem „izbjeljivanja“ sive ekonomije. Metode su različite i u Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Ukrajini uključuju uvođenje online blagajni te sustava izvješćivanja. Prijevare vezane uz PDV ostaju veliki izazov za cijelu CEE regiju. Daljnje uvođenje prijenosa porezne obveze za porez na dodanu vrijednost u nekoliko zemalja je korak u pravom smjeru.
U Hrvatskoj se PDV plaća po stopi od 25% (što je, uz Mađarsku, najviša stopa PDV-a u EU), a u primjeni su i snižene stope od 5% i 13%. PDV-a su oslobođene uglavnom bankarske usluge, osiguranje, usluge povezane s investicijama, usluge obrazovanja (pod određenim uvjetima), igre na sreću, određene medicinske i stomatološke usluge I pojedine druge usluge koje su PDV-a oslobođene na temelju njihovih posebnih obilježja i njihovih koristi za zajednicu. Zakon o PDV-u usklađen je s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ.
Stopa poreza na dobit iznosi 20% što je u skladu s prosjekom EU, a malo iznad prosjeka regije. Osnovicu za izračun iznosa poreza na dobit čini računovodstvena dobit uvećana i/ili umanjena za određene stavke.
Cijelo izvješće možete pročitati na linku: Porezni pregled.
[box style=”0″]
MAZARS CINOTTI – Mazars u Hrvatskoj posluje s više od 200 klijenata, od podružnica međunarodnih kompanija do srednjih i malih poduzeća. Mazars Cinotti je specijaliziran za područje revizije, poreznog savjetovanja i računovodstva.Mazars je međunarodna, integrirana i neovisna organizacija, specijalizirana za pružanje usluga revizije, računovodstva, poreza, prava te savjetovanja.Mazars u Hrvatskoj ima opširno znanje i iskustvo u:
|
sektoru usluga.
[/box]
