Vrste spajanja
Ono što u praksi znači jačanje konkurentnosti i širenje poslovanja u teoriji se objašnjava na tri načina: postoje horizontalna, vertikalna i holdinška spajanja.
Horizontalno spajanje preuzimanje je kompanije iz iste djelatnosti. Što znači da je kupljena kompanija nekadašnji konkurent. Motivi za takva spajanja višestruki su. Kompanija jača položaj na tržištu i slabi konkurenciju. Velike kompanije kupuju jake tvrtke iz neke države, kupujući time tržišni udio koje su te kompanije imale. To je vrlo efikasan način ulaska na neko tržište, a hrvatski je primjer kupnja Ine i Plive.
Vertikalno spajanje kupnja je kompanija u različitim fazama proizvodnog procesa. Najbolji je primjer za takve akvizicije Agrokor – kompanija koja pod sobom ima sve faze proizvodnje proizvoda, njegov marketing i prodaju krajnjem korisniku, kupcu u prodavaonicama. Tako kompanija može kontrolirati sve faze proizvodnje, distribucije i prodaje svojih proizvoda.
Holding
Holding je spajanje kompanija koje nemaju zajedničku djelatnost. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća vladala je moda holdinškog spajanja. Osamdesete su donijele raspad mnogih holdinga i od tada su takva spajanja u laganom opadanju.
Loša je strana holdinga nepostojanje zajedničkih strateških ciljeva i glomazan mehanizam upravljanja, koji je često neefikasan. Zagrebački holding domaći je primjer velike kompanije koja je osnovana radi smanjivanja birokratskih troškova i bolje usluge građanima Zagreba.
Razlozi spajanja
Korist je od spajanja dva poduzeća u dobivanju dodatne vrijednosti i jačanju konkurentnosti. Nova kompanija mora vrijediti više od zbrojene vrijednosti prošlih poduzeća. Sony i Ericsson odvojeno su proizvodili prosječne mobitele i nisu se uspjeli nametnuti kao snažni igrači u industriji mobilne telefonije. Spajanjem u Sony Ericsson profilirali su se u jednog od lidera u toj industrijskoj grani.
Sentimentalna vrijednost
Motivi spajanja mogu biti i osobni. Zasićenje poslom i okretanje novim poslovnim izazovima prodajom tvrtke i kapitaliziranjem višegodišnjeg rada. Kompanije nerijetko prerastu svoje osnivače pa je potrebno uvesti kapital i stručnjake sa strane.
Postoji i psihološki aspekt precjenjivanja ili podcjenjivanja vlastite kompanije zbog pristrana pogleda na vlastite uspjehe. Koji god razlozi stajali iza spajanja kompanija, to je u svakom slučaju dinamičan, rizičan i odvažan potez kojim poduzetnik prelazi na višu razinu tržišnog natjecanja.
