Ministarstvo je pojašnjenjima objavljenim na svojim internet stranicama reagiralo na, kako navode, netočne informacije koje su se pojavile u medijima o primjeni odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a u kojima se navodi da se članak 13. Zakona odnosi i na građane.
Iz Ministarstva podsjećaju da se Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi se u hrvatski pravni sustav implementiraju odredbe direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima.
Objašnjavaju i da je iz odredbi članaka 11. i 12. Zakona jasno da se odredbe odnose na ugovore sklopljene između poduzetnika te poduzetnika i osoba javnog prava.
“Sukladno navedenom i paušalna naknada u iznosu od 300 kuna iz članka 13. odnosi se na ugovore između poduzetnika i poduzetnika i osoba javnog prava, te se ni u kojem slučaju ne može primijeniti na građane”, ističu iz Ministarstva.
Objašnjavaju pritom kako je člankom 3. Zakona poduzetnik određen kao pravna i fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti.
Inače, samim je člankom 13. Zakona regulirano da je dužnik koji temeljem ugovorne obveze zakasni s ispunjenjem novčane obveze “dužan bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, vjerovniku platiti posebnu naknadu u paušalnom iznosu od 300 kuna”.
Pritom vjerovnik pravo na tu naknadu “ima bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikovog zakašnjenja”, odnosno to ne umanjuje, ne ograničava niti isključuje pravo vjerovnika na naknadu štete zbog kašnjenja plaćanja.
Hina
