“Na ovaj način, proračunski izdaci za poticanje stambene štednje smanjit će se za trećinu, a smanjenje se primjenjuje na sve uplate nastale nakon 1. siječnja 2013. godine”, navode iz Ministarstva u informaciji o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
Ta je informacija objavljena na internet stranicama Ministarstva, a kako se neslužbeno doznaje u tom resoru, predložene zakonske izmjene su u postupku upućivanja u Vladinu proceduru. Ministarstvo u svojom informaciji podsjeća da je stambena štednja, prema važećem Zakonu, posebna namjenska štednja prikupljena od domaćih fizičkih i pravnih osoba radi rješavanja stambenih potreba građana odobravanjem kredita za stanogradnju hrvatskim državljanima uz financijsku potporu države na području Hrvatske.
Na iznose uplaćenih štednih uloga stambenim štedišama, sukladno važećem Zakona, iz državnog proračuna isplaćuju se državna poticajna sredstva u visini 15 posto od uplaćenih uloga stambene štednje pri čemu je maksimalan ulog na koji se obračunavaju državna poticajna sredstva 5.000 kuna godišnje po štediši. Tako je i najviši iznos državnih poticajnih sredstava koji može ostvariti stambeni štediša tijekom jedne kalendarske godine 750 kuna, navode iz Ministarstva.
“Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje predloženo je smanjenje postotka državnih poticajnih sredstava od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u jednoj godini s 15 na 10 posto, slijedom čega maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava po jednom stambenom štediši u jednoj kalendarskoj godini iznosi 500 kuna. Iznos osnovice za izračun državnih poticajnih sredstava ostao je isti, tj. 5.0000 kuna”, ističu iz Ministarstva financija.
Kako navode, s tim su prijedlogom Zakona “upoznate i stambene štedionice koje uvažavaju i podržavaju napor Ministarstva financija kako bi se i u vrijeme nepovoljnih gospodarskih kretanja i sadašnjeg stanja javnih financija zadržalo povjerenje stambenih štediša u državno poticanje dugoročne namjenske štednje za stambeno kreditiranje.”
Međutim, napominju i kako je smanjenje poticaja prvenstveno rezultat analize sustava poticanja stambene štednje u Hrvatskoj “koja je pokazala da svrha nije u potpunosti ispunjena te da sustav primarno ne služi stambenom zbrinjavanju građana (mali broj sklopljenih ugovora o stambenom kreditu) nego je prvenstveno unosan vid štednje za one građane koji nemaju namjeru rješavati svoje stambeno pitanje na ovaj način”.
Stoga iz Ministarstva financija najavljuju da će “sustav poticanja stambene štednje biti dublje analiziran tijekom 2013. godine te će se ovisno o tome donijeti i odluke o daljnjem statusu poticanja stambene štednje u Republici Hrvatskoj”. U Hrvatskoj, inače, posluje pet stambenih štedionica – Prva stambena štedionica, Wüstenrot stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, PBZ stambena štedionica i HPB stambena štedionica.
Hina
