Vlada je donijela Strategiju upravljanja državnom imovinom, dokument u kojem stoji što država planira činiti sa svojom imovinom. ‘Gotovo 31 milijardu eura leži u hrvatskoj državnoj imovini. Ljubomorno smo to čuvali, umjesto da smo stavili u funkciju sve što možemo. Sada hoćemo’, rekao je premijer Zoran Milanović u razgovoru za Media Servis.
Generalno govoreći, država će nastojati prodati udjele u tvrtkama u kojima ima do 25 posto, a strateške tvrtke i resursi neće u privatizaciju. O svemu ostalome se razgovara. Milanoviću smeta što se to naziva stavljanjem na bubanj.
‘Mi uzimamo za Croatia osiguranje i Hrvatsku poštansku banku međunarodne savjetnike. To su vrlo strogi natječaji. Recimo, za Croatia osiguranje postoji interes. Nećemo to dati ispod cijene. Ne dolazi u obzir. I nećemo dati sve. Ali da svježeg kapitala treba – treba. Da država nema novca u proračunu – nema’, rekao je Milanović.
Jedna od najvažnijih kompanija je INA. Hrvatska ima 45 posto dionica. U ovom trenutku, kaže Milanović, o prodaji se ne razmišlja. Ruke su im vezane nepravomoćnom presudom u slučaju Sanader pa stvari možda kreću ispočetka.
‘Postoji mogućnost da sud u drugom stupnju kaže da je ugovor ništavan. I šta sad da mi radimo u međuvremenu. Slušamo prosvjede, ali neću nikada reći ‘pitajte HDZ i njihovu ekipu’. Ne, nego ćemo razgovarati s drugom stranom. Ne volim reći s Mađarima jer to nije vrijeme bana Jelačića niti Zrinskih i Frankopana pa da vodimo nekakav rat. To je kompanija.’
Što s Croatia Airlinesom? Dokapitalizacija, privatizacija ili?
‘Dokapitalizirati možemo kao vlasnici, međutim problem su subvencije. Zato će i jedan od ovih većih zrakoplova morati prizemljiti. Ali opet, kažem, Croatia može živjeti. nije u situaciji u kojoj se našao mađarski Malev. Njih više nema. Izgubili su zastavu’, kazao je Milanović.
U Podravci država ima 26 posto pa se postavlja pitanje što s tom koprivničkom kompanijom. Milanović kaže da ne namjeravaju prodati dionice.
‘Ne. Ali ako se Podravka želi širiti, a to ne može bez kapitala, morat će ići u inicijalnu javnu ponudu. Morat će izdati nove dionice. I u tom trenutku, neće država prodati nijednu svoju dionicu ali će njen udio pasti. Vjerojatno i na 20 posto jer će netko drugi ući’.
HEP, Janaf i Plinacro su druga priča, objašanjava Milanović.
‘Jer to je infrastruktura, to je nešto što je na hrvatskom terenu i to je naše. Uvijek će biti naše. I nikad neće biti ničije nego naše’.
A u tim poduzećima nikako na zelenu granu s upravama. Milanović bi volio dovesti strane stručnjake, ali svjestan je da to nije moguće.
‘S ovakvim plaćama vam se neće javiti nitko. Dok je plaća dvije tisuće eura ne možete u kompaniju koja ima promet nekoliko milijardi eura dovesti nikoga… Naprosto nikoga. I onda morate gledati da ljudi koji rade taj posao budu odgovorni hrvatskoj javnosti. To je strateška firma.’
SDP i HNS još, tvrdi Milanović, nisu našli zamjenu za Zlatka Koračevića u HEP-u. Milanović vjeruje da će Vesna Pusić svoj dio koalicijskog sektora držati pod čvrstom kontrolom.
‘HEP nije Podravka. To je resurs strateški. Podravka ima dobre paštete ili jako dobre ili manje dobre, ali mora vas motivirati da dođete u trgovinu, izvadite novčanik i karticu i da to kupite. A HEP je svojevrstan monopolist i to će uvijek ostati’.
