Bajić se osvrnuo i na aferu Hypo banke istaknuvši da su još 2007. godine slali Austriji molbe, i preko Eurojusta, da im dostave podatke, ali uzalud.
Istaknuo je i da austrijska nadležna tijela nemaju podatke koje hrvatska strana traži, zbog čega se nada da će austrijski parlament u suradnji s našim saborskim pododborom učiniti sve što može kako bi od Hypo banke dobili podatke o sumnjivim računima.
Broj kaznenih prijava u porastu
Bajić je predočio i podatke o stanju kriminaliteta prema kojima se vidi da je broj podnesenih kaznenih prijava u porastu od četiri posto, ali i da je 41,3 posto prijava, uglavnom nezadovoljnih građana odlukama odvjetništava, odbačeno. Na to je reagirao Nenad Stazić iz SDP-a koji je upozorio da je lažno prijavljivanje kazneno djelo, a česta je posljedica takvih prijava medijski linč.
– Posebno zabrinjava kad to rade državna tijela i policija protiv dužnosnika jer je tada medijski linč još izraženiji – kaže Stazić. No Bajić mu je poručio da su tu na „skliskom terenu“ jer se građani potiču da prijavljuju sumnjive radnje te da je lažno prijavljivanje teško dokazati.
– Evo, mene je tužio jedan osuđenik za gospodarsko kazneno djelo. Traži 28 milijuna kuna za naknadu štete. I ja ću morati na sud i naći odvjetnika iako je osoba koja me tuži u bijegu od hrvatskog pravosuđa – istaknuo je Bajić.
Prisluškivani telefoni 873 osobe
Otkrio je i da su državna odvjetništva lani prisluškivala telefone 873 osobe, najčešće zbog zloporabe droge, šverca preko granice i korupcijskih djela. Pohvalio se i kako je uspješnost optužnica visoka, i to u uskočkim slučajevima u 94,2 posto, a kod redovitih državnih odvjetništava 87 posto. Razlog tomu, kaže Bajić, novi je Zakon o kaznenom postupku.
