Gimnazije nas pripremaju za nastavak obrazovanja, strukovne škole za uključivanje na tržište rada, a umjetničke škole omogućuju stjecanje znanja i vještina za rad u umjetničkim područjima.
Portal EduCentar istražio je jesu li ispitanici imali dileme oko upisa srednje škole i temeljem čega su donijeli odluku. U istraživanju je sudjelovalo više od 200 ispitanika.
Tek 10% mladih odlučilo se na profesionalnu orijentaciju
Malo više od polovice ispitanika (53%) upisalo je strukovnu školu, 46% ih je upisalo gimnaziju, 1% umjetničku školu, dok 2% ispitanika nije nastavilo školovanje.
Dvije trećine ispitanika (65%) tvrdi da nije imalo dilemu prilikom odabira srednje škole, već da su točno znali što žele. Malo više od trećine ispitanika (33%) priznaje da su se dvoumili između gimnazije i strukovne škole, dok ih se 2% ne sjeća jesu li imali kakvih dilema.
Ispitanici koju su upisali gimnaziju bili su odlučniji prilikom odabira srednje škole – njih čak 72% točno je znalo što želi, dok je takvih među onima koji su upisali srednju školu 59%.
Većina ispitanika (56%) savjetovala se s roditeljima i prijateljima po pitanju odabira srednje škole. Malo više od trećine ispitanika (33%) nije potražila savjet već su oduvijek znali koju će školu upisati. Tek 10% ispitanika odlučilo se na profesionalnu orijentaciju i/ili razgovor s psihologom.
Prilikom donošenja odluke o nastavku školovanja, ispitanici su se najviše vodili osobnim interesima i željama (72%). Malo manje od polovice ispitanika (47%) razmišljalo je o kvaliteti škole i njenom ugledu, dok ih je 42% razmišljalo o mogućnostima zapošljavanja.
Najmanje ispitanika (5%) vodilo se lakoćom programa, a njih 6% bodovnim pragom potrebnim za upis.
Kod odabira fakulteta, mogućnost zapošljavanja je na drugom mjestu kriterija
Kada je u pitanju akademsko obrazovanje, svega 9% ispitanika nikada nije razmišljalo o upisu na fakultet. Najviše ispitanika (61%) razmišljalo je na koji će fakultet tijekom srednje škole, dok je prije upisa u srednju o tome razmišljalo čak 20% ispitanika.
Prilikom odabira studija, većini ispitanika (77%) najbitniji je bio interes za program, a tek zatim lakoća zapošljavanja nakon završetka (53%). Kvaliteta studija bila je treći prioritet, i to za 41% ispitanika.
Ispitanici su se najmanje vodili popularnošću studija među vršnjacima (4%) i ugledom kod poslodavaca (9%) te niskim bodovnim pragom (9%).
Za sve koji trenutno odlučuju o upisu na fakultet, skrećemo pozornost na besplatnu online aplikaciju koja pruža sve ključne informacije o fakultetima u Hrvatskoj, ali i usporedbu studijskih programa. Aplikaciji možete pristupiti putem EduCentar portala.
Da nisu upisali željeni fakultet, najviše ispitanika (42%) bi upisalo fakultet drugog izbora, dok bi ih se 16% odlučilo na pauziranje. Čak 10% ispitanika navodi da bi odustali od studiranja i prionuli bi na traženje posla, dok bi ih se 5% odlučilo na upis fakulteta u drugom gradu.
Više od polovice ispitanika smatra da je bolje studirati i ponovili bi svoj izbor
Kada bi danas upisivali fakultet, 58% ispitanika odlučilo bi se za isti jer vole svoju struku i zadovoljni su odabirom. No, čak 41% odlučilo bi se za drugi fakultet zbog boljih mogućnosti na tržištu rada, a 15% ih uopće ne bi upisalo fakultet.
Bez obzira što su upisali, većina ispitanika (59%) smatra kako je bolje završiti fakultet nego strukovnu školu.
