Stanje na tržištu mjesta za izobrazbu naučnika u Njemačkoj je “odlično”. Tako je to sročio Markus Kiss, stručnjak za obrazovanje u Njemačkoj industrijskoj i trgovinskoj komori (DIHK). Prema njegovim riječima, do kraja srpnja u industrijskim i trgovinskim komorama (IHK) registrirano je oko 250.000 novih ugovora – dva posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Samo industrijske i trgovinske komore nude još oko 12.000 mjesta, rekao je Kiss u razgovoru za Deutsche Welle: “A lepeza ponuđenih zanimanja velika je i seže od ugostitelja i hotelijera do industrijskih referenata za prodaju ili informatičara.”
Od oko 480.500 mjesta, koliko ih je prema njemačkoj Saveznoj agenciji za rad (BA) bilo slobodno u listopadu 2011. godine, slobodno ih je ostalo otprilike 144.000. Istodobno je krajem srpnja brojka “nesvrstanih kandidata” premašivala 142.000. Međutim, prema podacima Savezne agencije za rad mnogi od njih su se prijavili za više od jednog zanimanja. Najviše slobodnih mjesta ima u maloprodaji, a u najtraženije se ubrajaju kuhari i hotelijeri.
Slobodnih mjesta ima i u obrtu
Mjesta za naučnike ima i u obrtu. Udruga obrtnika putem reklamne kampanje pokušala je pokazati koliko je raznovrsna i atraktivna za mlade ljude. Predsjednik središnje udruge obrtnika u Njemačkoj Otto Kentzler u razgovoru za Deutsche Welle naglasio je kako je u ponudi 130 različitih zanimanja. No, mladi ljudi usmjereni su točno na određena zanimanja, recimo automehaničarski zanat, kaže Kentzler, a manje ih privlače zvanja u prehrambenoj struci. „U ponudi imamo ogroman broj zanimanja. No, u obrt ne spadaju samo neka pomodna zanimanja. U njih se ubrajaju i zanimanja poput električara, vodoinstalatera, te instalatera grijanja i klimatizacije.“
Demografske promjene zahvatile su i tržište mjesta za izobrazbu naučnika: dok je još prije nekoliko godina naučničkih mjesta kronično nedostajalo, sada je, pak, došlo do pada broja polaznika. Prema podacima DIHK-a, broj kandidata za naučnička mjesta od 2007. je pao za 30 posto, a u istočnoj Njemačkoj ima čak 50 posto manje kandidata nego prije pet godina. Uzrok tomu je činjenica da sve više ljudi po završetku srednje škole upisuje fakultet.
Građevinska djelatnost – prilika za one koji ne završe školu
I građevinska industrija u Njemačkoj suočena je s mogućim nedostatkom novih kvalificiranih radnika. Stoga ubuduće želi dati priliku i onima koji prekinu školovanje ili kandidatima s lošijim ocjenama. Još prošle godine navodno svako treće građevinsko poduzeće zbog nedostatka kandidata nije popunilo sva naučnička mjesta.
Ono što se godinama očito nije promijenilo su pritužbe poduzeća o tome kako naučnici loše vladaju njemačkim jezikom i matematikom: “Tri četvrtine anketiranih poduzeća tvrde da im velik problem predstavlja to što kandidati imaju nedovoljno znanje iz njemačkog jezika i matematike, a nedostaju im također socijalne vještine i kompetencije”, kaže Kiss. “Ne postoje instrukcije iz discipline i motivacije pa je te nedostatke veoma teško nadoknaditi. Tako manjak socijalnih kompetencija predstavlja velik problem za poduzeća.”
U južnoj Europi najviše mladih bez posla
Visoka nezaposlenost u južnoeuropskim Zemljama potakla je mnoge mlade ljude da posao potraže u Njemačkoj. Njemačka poduzeća naučnike vrbuju u Španjolskoj preko tamošnjih komora za vanjsku trgovinu, kaže Mark Kiss. Dodaje kako postoji i poseban program koji obuhvaća intenzivan tečaj njemačkog jezika te praksu u određenoj struci.
Njemačka naučnike razmjenjuje i s istočnoeuropskim zemljama. U Erfurtu u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji postoji projekt u okviru kojeg traže naučnike iz Češke, Poljske i Mađarske. Kandidate zatim educiraju – upišu ih na tečaj jezika ili ih smjeste u jezični kamp u Budimpešti – a oni nakon toga dolaze u poduzeća u Tiringiji. “Međutim, ti su projekti iznimka. Njemačka bi svoje probleme na tržištu naučnika ipak trebala rješavati sama”, uvjeren je DIHK-ov stručnjak Kiss. “Kvalificiranih obrtnika i u drugim europskim zemljama ima sve manje. I kada ekonomskih problema – u kojima se trenutno nalaze, recimo, Španjolska ili Grčka – više ne bude, ti će ljudi tamo biti potrebni”, kaže on.
Njemačko tržište rada trenutno je najsigurnije u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, statističkog ureda EU-a, u Njemačkoj je u lipnju bilo oko 350.000 nezaposlenih u dobi od 15 do 24 godine, dakle 7,9 posto. Za usporedbu, u Grčkoj, koja od članica EU-a ima najviše mladih bez posla, taj udio iznosi 52,8 posto.
