Iako su u Nacionalnu strategiju za Rome bile uvrštene i mjere samozapošljavanja, one nisu nikada zaživjele.
Unatoč negativnim konotacijama koje se vuku na spomen riječ zadruga u Hrvatskoj, čini se da ih se u sve širim krugovima prepoznaje kao model rješavanja nezaposlenosti koja je još izraženija u marginaliziranim skupinama, od stanovnika ruralnih područja do Roma. Romsku zadrugu Đurđ osnovale su dvije bjelovarske udruge, Udruga izvornih hrvatskih Roma – Lovara i Centar savjetovanja, edukacije i kulture Roma Bjelovar – Centar i jedna romska obitelj. Četrdesetak ljudi pokazalo je interes za uključivanje u zadrugu koja je u posljednjih godinu i pol rada uspjela obnoviti seosko imanje u Maglenči i urediti u njemu etno zbirku te pokušava riješti pitanje “Kako zaposliti Rome?”, prenosi portal H-Alter.
“Planiramo stvoriti jedan zaokruženi ciklus poljoprivredne proizvodnje i turističke ponude te zaposliti mlade Rome. Otkada smo kupili ovo imanje rekonstruirali smo kuću, uredili etnološki muzej i nadstrešnicu za konje, te već sada dolaze grupe u obilazak. Nudimo im degustaciju tradicionalnih romskih specijaliteta, a zasadili smo i 3 500 grmića lavande koja je sada u fazi branja. Lavandu sušimo u našoj sušionici ljekovitog bilja te ju imamo namjeru prodavati turistima koji dolaze u obilazak Romske kuće”, opisuje Slađana Đurđević, tajnica Centra savjetovanja, edukacije i kulture Roma i voditeljica i prezeterica Romske kuće.
Romska kuća – povijest i običaji Roma
U Romskoj kući možete pogledati prezentaciju povijesti i običaja Roma, prezentaciju i prikaz arhitekture drvene romske kuće, te stalnu trojezičnu hrvatsko-englesko-romsku povijesno-dokumentarnu izložbu o autohtonim hrvatskim Romima – Lovarima i njihovim običajima. Obnovu etno kuće i postav zbirke financiralo je Ministarstvo turizma kroz projekte Baština u turizmu, a kažu kako su podršku od početka dobili i od lokalne vlasti, Grada Bjelovara i tamošnje Turističke zajednice.
“Smatramo da su zadruge jako dobar model rješavanja nezaposlenosti, pa tako i nezaposlenosti Roma. Još 2005. godine smo predlagali zadrugarski model, ali trebale su godine da dođe do realizacije. Zadruge postaju sve zanimljivije jer postoji mogućnost da se brojni ljudi počnu legalno baviti rukotvorinama, a uključiti se u ovakav jedan zaokruženi projekt izletišta mogu i lokalna obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva”, kaže Đurđević.
Organizirati Rome koji koji se bave skupljanjem sekundarnih sirovina u zadruge
Zadruge kao model rješavanja problema nezaposlenosti Roma zagovara i saborski zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi koji smatra da su one “pravi put zapošljavanja Roma”. “Idealno bi bilo organizirati Rome koji se bave skupljanjem sekundarnih sirovina u zadruge. Tada bi njihova djelatnost bila legalna, a ne kao sada kada doživljavaju traume jer ih zaustavlja policija, uzima im staro željezo i slično. Međutim, zadruge bi se mogle baviti i poljoprivredom kao recimo pčelarstvom, ovčarstvom, stočarstvom, a možda bi se mogla organizirati i taksi služba”, ističe ovaj saborski zastupnik koji namjerava obići susjedne zemlje i proučiti tamošnje uspješne primjere zapošljavanja Roma u zadrugama.
Smatra da bi se u osnivanje zadruga trebali uključiti Ministarstvo rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, te da bi se tako, uz neophodnu političku volju, malim sredstvima mogao postići velik učinak. Interes za legalizacijom prvenstveno skupljanja otpada postoji unutar romske zajednice. Pokazuje to i primjer iz zagrebačkog ureda Programa Ujedinjenih naroda za razvoj UNDP kojima se nedavno obratila skupina Roma koji su željeli svoju djelatnost na neki način legalizirati te su razmatrali osnivanje trgovačkog društva ili zadruge.
U Mađarskoj pokrenuta cijela zajednica Roma
“To je proces koji zahtijeva puno vremena i rada. Velik problem je i u tome što tvrtke koje se sada bave otpadom nisu voljne puštati nove igrače na svoj teren”, ističe Jasmina Papa iz UNDP-a. Iako je osnivanje zadruga zahtjevan posao, u Mađarskoj je upravo tako tamošnji UNDP u siromašnoj regiji Cserehac gdje živi mnogo Roma uspješno pokrenuo cijelu zajednicu. “Prvi korak je bilo zapošljavanje ljudi u udrugama i kroz rad u udrugama povlačenje novca iz EU fondova. Drugi korak je bilo samo pokretanje zadruga. U dvije i pol godine osnovano je šezdesetak zadruga, a nakon četiri godine opstalo ih je između 30 i 40 što je velik uspjeh”, ističe Papa.
Koliko bi 30 ili 40 zadruga koje bi zapošljavale Rome značilo za romsku zajednicu u Hrvatskoj, pokazuju podaci UNDP-a koji upravo provodi istraživanje o socio-ekonomskom položaju Roma u novim državama članicama EU, Jugoistočnoj Europi i Moldaviji. Za područje Hrvatske, na uzorku od 750 romskih obitelji i 350 neromskih koje žive u blizini Roma, utvrđeno da je nezaposlenih bilo 24 posto ne-Roma i čak 65 posto Roma.
“Jaz je velik, ali još je značajniji podatak da je ova razlika među svim zemljama regije najveća upravo u Hrvatskoj”, ističe.
Iako su u Nacionalnu strategiju za Rome bile uvrštene i mjere samozapošljavanja, one nisu nikada zaživjele. Razne strategije i akcijski planovi se pišu i dalje, i dobro izgledaju na papiru, a Romi i dalje žive još manje zaposleni od ionako slabo zaposlenih ostalih građana ove zemlje. Dok čekaju da se društvo napokon oslobodi predrasuda, Romima bi trebalo omogućiti da se obrazuju, ali i poticati ih da se samozapošljavaju putem osnivanja zadruga, slažu se naši sugovornici.
“Svi imaju jako velike predrasude prema Romima i zato nam se jako teško zaposliti. I ja sam to osobno iskusio mnogo puta u životu. Unatoč tome što imam diplome nekoliko fakulteta, jedini sam saborski zastupnik koji je sa Zavoda za zapošljavanje ušao u Sabor. Poslije saborskog mandata što ću raditi? Vratiti se na burzu? A ako je meni ovako, možete si zamisliti kako je Romima koji nisu obrazovani, a takvi su u većini”, kaže Kajtazi.
**********
Članak je objavljen uz podršku Internewsa i portala h-alter.org. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu i ne odražava nužno gledišta Internewsa.
