Više nema čekanja jer situacija oko kreditnog rejtinga ne dozvoljava gubljenje vremena. Ministar financija Slavko Linić bio je krajnje ozbiljan nakon što je agencija Moody’s smanjila kreditni rejting Hrvatske s Baa3 na Ba1 (rejting smeća).
“Vlada će ići u rebalans proračuna zbog rejtinga “smeća”. Moramo smanjiti rashode”, poručio je Linić.
Što to konkretno znači, hoće li i gdje biti novi rezovi, znat će se vrlo brzo, no jedno je sigurno…
“U godinu dana ne može se zamijeniti ono što se godinama uništavalo. Ovaj kreditni rejting je slika Hrvatske, nije zlonamjeran”, pojasnio je ministar financija.
Prema njegovim riječima, najnovije spuštanje kreditnog rejtinga za države obveznice Republike Hrvatske ne bi trebalo značajnije utjecati na cijenu zaduženja, ali bi znatno veće implikacije moglo imati na investicije, pogotovo u nekonkurentne privredne grane opterećene visokom cijenom rada i prevelikim nametima.
I dok Moody’s smatra da bi se trebali okrenuti izvozu, Vlada smatra da se bitka u ovim uvjetima krize i nekonkurentnosti treba voditi za smanjenje uvoza, posebno u energetskom dijelu. Programi Vlade okrenuti su smanjenju uvoza, a ne samom izvozu, ističe ministar financija.
Linić kaže da Vlada ima odgovore na primjedbe koje je u svojem izvještaju naveo Moody’s – konsolidira privatni sektor kroz predstečajne nagodbe, ohrabruje ulaganja i to posebice privatna u energetiku, radi na stabiliziranju javnih poduzeća, ide se na privatizaciju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, restrukturiranje željeznica i sl., dovršava privatizacija brodogradilišta i odgovorno se odnosi prema proračunu i državnim financijama.
Linić smatra da Hrvatska treba ulaganja u energetiku za koju kaže da nije toliko rizična za ulaganja, jer Hrvatska i Europa vape za energijom.
U drugim industrijskim granama stanje je drukčije jer su opterećene cijenom rada i nametima, međutim unatoč tome teško se mijenja svijest i spremnost za promjenama porezne politike, kaže Linić.
Jednim od rješenja smatra uvođenje poreza na nekretnine kojim bi Vlada supstituirala pad prihoda nužnih za funkcioniranje zdravstvenog sustava, koji su pali zbog smanjenja doprinosa za zdravstvo za dva indeksna boda.
Kakav god bio i koliko god bio nezgodan zbog investicija, kreditni rejting doprinjet će da neki shvate u kakvom smo stanju, zaključuju Linić.
Smatra da Vlada zbog najnovijeg snižavanja kreditnog rejtinga ne bi trebala mijenjati svoju projekciju gospodarskog rast iz siječnja, ali mora se usredotočiti na to da proračunski deficit ne prijeđe planiranih deset milijardi kuna.
Nije trebalo dugo čekati, i premijer Zoran Milanović oglasio se zbog snižavanja kreditnog rejtinga. Premijer smatra da smo na dobrom putu, a tezu pojašnjava na ovaj način: “Na dobrom smo putu ali idemo presporo. Tko zna gdje bi bili da slušamo rejting agencije koje gledaju interes investitora koji su ponekad spekulativni”.
Hrvatsku je usporedio s državama koje su u sličnoj situaciji kao i Hrvatska: “Vidimo kako završavaju oni koji idu prebrzo a nemaju dovoljno dobre gume za uvjete na cesti”.
“Mi hrvatsko društvo izlažemo određenim naporima i stresovima, ali osjećamo i znamo da postoje granice. To ćemo također imati pred očima, jer nismo bankari nego političari i društveni djelatnici, to jest ljudi koji rade u društvu i za društvo. Tu se nikad u potpunosti nećemo razumjeti s rejting agencijama kao što se nijedna europska vlada neće s njima u potpunosti složiti”, kaže Milanović.
Ističe da je prognoza stabilna i da “postoji nekakva prognoza rasta za Hrvatsku”. Drži da je bitno, budući da se radi o procjeni rejtinga državnih obveznica, da je taj rejting povoljniji nego ikada za državu, jer kada bismo u ovom trenutku izdavali državne obveznice na američkom ili japanskom tržištu, morali bi na njih platiti osjetno manju kamatu nego prije godinu dana.
Agencija Moody’s danas je snizila rejting hrvatskih državnih obveznica sa Baa3, na Ba1 te promijenila prognoze iz negativnih u stabilne.
Sniženje rejtinga na Ba1, koji označava neinvesticijsku (špekulativnu) razinu i značajan kreditni rizik, agencija obrazlaže slabim izgledima za gospodarskim rastom i nedostatkom fiskalne fleksibilnosti.
