Godinu dana nakon ulaska države u Europsku uniju ne može se reći da se život hrvatskih građana poboljšao, a troškovi pojeftinili. Cijene hrane i kućnih potrepština danas su prosječno niže nego prije 1. srpnja prošle godine. No, neprekidno rastu računi za stanovanje i komunalne usluge, koje ispisuju Vlada, gradovi i općine. Većina proizvođača i trgovaca natječu se tko će nižim cijenama privući kupce. Država neprekidno kreše izdatke, ali na drugoj strani povećava mnoge svoje režijske troškove.
Potrošačke cijene padaju već od početka ove godine, a u svibnju su bile 0,2 posto niže nego 12 mjeseci ranije, kažu posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku. Hrana je u godinu dana pojeftinila 3,8 posto. Cijene povrća, primjerice, pale su za 16 posto, voća oko 8 posto, a ulja 15 posto. Blago su poskupjeli riba i neki drugi prehrambeni proizvodi. Odjeća i obuća u svibnju bili su gotovo 5 posto jefitiniji nego lani, a upravo padaju cijene sladoleda. No, alkoholna pića, duhan i cigarete poskočili su 10 posto, a za više od 2 posto porasle su različite režije – troškovi stanovanja, komunalija, zdravstva i prometa.
Ima stvari koje statistika ne uračunava u troškove života, iako oni postoje. Stvaraju ih i banke. Primjerice, zaduženim građanima kreditne rate već godinama rastu, zbog jačanja eura. Banke nisu bitno snizile kamate nakon ulaska u EU, kako se očekivalo. Prosječne kamate na stambene kredite do početka 2011. iznosile su oko šest posto, a danas 5,3 posto, prema podacima Hrvatske udruge banaka.
Bankari kažu da se kamate na kredite u Hrvatskoj neće izjednačiti s ostalim članicama EU, jer je kreditiranje kod nas rizičnije, a državi neprekidno pada kreditni rejting. No, kamate na oročenu štednju osjetno su pale – na prosječnih 1,5 posto, dok su početkom krize bile veće od 4 posto, što znači da i prosječni štediše zarađuju sve manje.
Više pročitajte na novilist.hr
