Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Financije

Životni standard hrvatskih građana nije se popravio

Potražnja i maloprodaja nastavljaju s blagim padom. Upravo to je najslikovitiji pokazatelj da se većini građana život nakon ulaska u EU nije poboljšao, već pogoršao, jer je njihova kupovna moć sve manja.

Potražnja i maloprodaja nastavljaju s blagim padom. Upravo to je najslikovitiji pokazatelj da se većini građana život nakon ulaska u EU nije poboljšao, već pogoršao, jer je njihova kupovna moć sve manja.

Godinu dana nakon ulaska države u Europsku uniju ne može se reći da se život hrvatskih građana poboljšao, a troškovi pojeftinili. Cijene hrane i kućnih potrepština danas su prosječno niže nego prije 1. srpnja prošle godine. No, neprekidno rastu računi za stanovanje i komunalne usluge, koje ispisuju Vlada, gradovi i općine. Većina proizvođača i trgovaca natječu se tko će nižim cijenama privući kupce. Država neprekidno kreše izdatke, ali na drugoj strani povećava mnoge svoje režijske troškove.

Potrošačke cijene padaju već od početka ove godine, a u svibnju su bile 0,2 posto niže nego 12 mjeseci ranije, kažu posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku. Hrana je u godinu dana pojeftinila 3,8 posto. Cijene povrća, primjerice, pale su za 16 posto, voća oko 8 posto, a ulja 15 posto. Blago su poskupjeli riba i neki drugi prehrambeni proizvodi. Odjeća i obuća u svibnju bili su gotovo 5 posto jefitiniji nego lani, a upravo padaju cijene sladoleda. No, alkoholna pića, duhan i cigarete poskočili su 10 posto, a za više od 2 posto porasle su različite režijetroškovi stanovanja, komunalija, zdravstva i prometa.

Ima stvari koje statistika ne uračunava u troškove života, iako oni postoje. Stvaraju ih i banke. Primjerice, zaduženim građanima kreditne rate već godinama rastu, zbog jačanja eura. Banke nisu bitno snizile kamate nakon ulaska u EU, kako se očekivalo. Prosječne kamate na stambene kredite do početka 2011. iznosile su oko šest posto, a danas 5,3 posto, prema podacima Hrvatske udruge banaka.

Bankari kažu da se kamate na kredite u Hrvatskoj neće izjednačiti s ostalim članicama EU, jer je kreditiranje kod nas rizičnije, a državi neprekidno pada kreditni rejting. No, kamate na oročenu štednju osjetno su pale – na prosječnih 1,5 posto, dok su početkom krize bile veće od 4 posto, što znači da i prosječni štediše zarađuju sve manje.

Više pročitajte na novilist.hr

Napisao

Pročitajte još:

Financije

Stambeni krediti su krediti banaka kojima se može financirati kupnja, izgradnja ili adaptacija stambenog prostora.

Edukacija

Konferencija pod nazivom „Dublja integracija za jaču Europu“ pružit će platformu za raspravu renomiranih domaćih i međunarodnih stručnjaka o zajedničkoj strategiji za unutarnje uređenje...

Edukacija

„Izgradi svoju budućnost“ je europski projekt sa središnjim ciljem osnaživanja poduzetništva mladih. Provodi ga konzorcij sačinjen od devet partnera: Hrvatska, Irska, Italija, Njemačka, Rumunjska,...

Edukacija

Sveučilište u Zagrebu novu akademsku godinu 2015./2016. započet će bogatije za studij pod nazivom “Priprema i provedba EU projekata”. Radi se o interdisciplinarnom postdiplomskom...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.