Samo u prvoj površnoj provjeri Porezna uprava je kod gotovo tisuću građana primijetila kupnju nekretnina i dionica, često i milijunske vrijednosti, koje višestruko prelaze njihovu zaradu. Ti će građani morati objasniti kako su to kupili s obzirom da na njihovim računima godinama nije bilo nikakvih prihoda, piše Novi list.
Ukoliko ne uspiju objasniti i dokazati odakle im novac za kupnju zemljišta ili primjerice dionica vrijednih sto tisuća eura, Porezna uprava može im, ali samo za razdoblje u kojem nije nastupila zastara, obračunati porez na dohodak i sve doprinose.
Porezna zove 500 bogataša da objasne prihode
Prvi je cilj, ističu sugovornici Novog lista iz Porezne uprave, naplatiti utajeni porez, a dokazivanje toga da su imovinu stekli na nezakonit način, pa čak i kaznenim djelom, nije na Poreznoj upravi nego na sudovima.
Uz utjerivanje poreza od onih čije kartice sugeriraju da su sirotinja, a imovina govori suprotno, Ministarstvo financija priprema i promjene zakona kako bi objavilo popis poduzeća i građana koji porez nisu utajili, priznaju svoju obvezu državi, ali je godinama nisu podmirili.
Deset godina zatvora
Tako će, kad su dužnici u pitanju, otkrivanje njihovih poreznih obveza državi prestati biti porezna tajna, a Ministarstvo bi već ovog proljeća moglo objaviti listu od 125 tisuća dužnika. Na njoj će biti najviše 80 tisuća građana, koji državi na ime poreza i doprinosa duguju pojedinačno više od 10 tisuća kuna. Svoja imena tamo će pronaći i 31 tisuća obrtnika, a prag za objavu njihovih imena je dug državi od 50 tisuća kuna. Na listi dužnika naći će se i 14 tisuća poduzeća, odnosno sva ona čiji je dug na ime PDV-a, poreza na dobit i dohodak, te doprinosa veći od 100 tisuća kuna.
Ukoliko u Poreznoj upravi ne budu uspješni u naknadnom obračunu poreza, uvijek mogu za spomenute slučajeve pisati i prijave za utaju poreza, što je kazneno djelo. Tako se oni koji daju lažne podatke o prihodima kako bi izbjegli plaćanje obveza državi u iznosima većim od 10 tisuća kuna mogu kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Zakon kaže i da za štetu “velikih razmjera”, koja je prouzročena s ciljem, ali ne precizira koliko je to novca, počinitelju prijeti kazna od tri do 10 godina.