Ako se sadašnje mjere gospodarske politike brzo ne promijene, eurozona bi u iduće četiri godine mogla izgubiti još 4,5 milijuna radnih mjesta, upozorila je Međunarodna agencija rada (ILO).
U izvješću pod naslovom “Kriza zapošljavanja u eurozoni: trendovi i politički odgovori” ILO ukazuje na učestale naznake moguće produljene recesije na tržištu rada koje se još nije oporavilo ni od globalne krize s kraja 2008.
“Ako se politika smjesta ne promijeni kako bi se riješila kriza i ponovo pridobilo povjerenje i potpora radnika i poduzeća, bit će teško provesti reforme nužne kako bi se eurozona vratila na put stabilnosti i rasta”, navodi se u izvješću.
U ILO-u napominju da je ukupna zaposlenost u eurozoni i dalje 3,5 milijuna manja nego prije krize, te da je zapošljavanje zapravo palo od početka godine u polovici zemalja eurozone a broj nezaposlenih u regiji dosegnuo 17,4 milijuna.
Posebno su ugroženi mladi, upozoravaju u ILO-u. Trenutna stopa nezaposlenosti među mladima u eurozoni iznosi 22 posto. Posebno je teška situacija u južnim zemljama poput Italije, Portugala, Grčke i Španjolske, pri čemu je u dvije posljednje zemlje bez posla svaka druga osoba u dobi od 15 do 25 godine.
Izvješće ukazuje na štetan utjecaj fiskalnih mjera štednje za zapošljavanje. “U depresivnom makroekonomskom kontekstu takve će reforme vjerojatno dovesti do pojačanog otpuštanja a istodobno će izostati poticaji za stvaranje novih radnih mjesta, bar dok gospodarski oporavak ne uhvati zamah”, upozoravaju u ILO-u.
Dodaju da je oporavak u području jedinstvene europske valute još uvijek moguć ako se usvoji strategija rasta s fokusom na radna mjesta, ali to zahtijeva odustajanje od štednje i hitnu reformu financijskih sustva.
“Popravljanje financijskih sustava, poticanje ulaganja u proizvodnju, proširivanje efikasnih programa zapošljavanja, očuvanje mehanizama socijalne zaštite, ohrabrivanje na socijalni dijalog i provedba fiskalnih planova koji štede radna mjesta izveli bi eurozonu iz zamke štednje i utrli put održivom oporavku popraćenom društvenom kohezijom”, zaključuju u ILO-u.
Dodaju i daje potrebna nova regulativa koja bi sprečavala neprimjerene financijske prakse.
