Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedloga zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava, kojim u hrvatsko zakonodavstvo unosi Smjernicu Europske komisije o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzeća.
Ta smjernica uređuje transparentnost financijskih odnosa tijela javne vlasti i poduzeća u većinskom vlasništvu tijela javne vlasti, odnosno poduzetnika s posebnim ovlastima koji primjerice obavljaju usluge od općeg gospodarskog interesa kao što je prijevoz.
Tim poduzetnicima se propisuje vođenje zasebnih računa i vezano uz njih podataka o primanju i korištenju javnih sredstava za svoje djelatnosti.
Ministar financija Slavko Linić ističe da će zakon, koji bi trebao biti na snazi od 1. srpnja, potpuno onemogućiti nenamjensko prelijevanje proračunskog novca namijenjenog javnim poduzećima, primjerice za plaće kao što je znalo biti dosad u poduzećima kao što su HŽ i Croatia Airlines.
Europske komisija na to je posebno osjetljiva, a razlog je zaštita tržišnog natjecanja odnosno suzbijanje nelojalne konkurencije koja može nastati javnim (su)financiranjem poduzeća koja djeluju na tržištu, kaže Linić.
Od 1. srpnja neće biti moguće otplaćivati avione niti pokrivati gubitke prijevoza putnika van sezone, jer su to tržišne djelatnosti, a neće biti moguće ni sredstva namijenjena održavanju željezničke infrastrukture trošiti na plaće, ističe ministar financija.
Onaj tko se bavi prijevozom, morat će zaraditi na njemu. Bez toga, zatvorit ćemo i putnički i teretni prijevoz, rekao je Linić.
Vlada je u 2012. godini uspjela smanjiti proračunski manjak, povećati poreznu disciplinu i ispuniti fiskalno pravilo, rekao je ministar financija Slavko Linić.
Vlada je to uspjela u vrlo teškim makroekonomskim uvjetima, kazao je Linić na sjednici na kojoj se raspravljalo i o izvješću o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu te o primjeni fiskalnih pravila.
Govoreći o makroekonomskim uvjetima, Linić je podsjetio kako je hrvatski BDP prošle godine realno pao za 2 posto, na što je najviše utjecao pad potrošnja kućanstava, realno za 3 posto, bruto investicije u fiksni kapital pale su za 4,6 posto, dok je državna potrošnja smanjena za 0,8 posto.
Vlada je, kaže Linić, u takvim uvjetima prišla rasterećenju poreznog opterećenja gospodarstva, što je nadoknađeno povećanjem oporezivanja potrošnje, tako da su cijenu platili građani.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2012. iznosili su 109,8 milijardi kuna, što je 2,3 posto više nego 2011., pri čemu su porezni prihodi povećani za 5,3 posto, na 64,3 milijarde kuna.
To je, po Linićevoj ocjeni, prije svega rezultat bolje naplate odnosno jačanja porezne discipline.
Prihodi od PDV-a povećani su za 7,8 posto, na 40,7 milijardi kuna, a prihodi od doprinosa pali su za 2 posto, na 37,8 milijardi kuna.
Linić tvrdi da su, unatoč smanjenju stope za zdravstveno osiguranje s 15 na 13 posto, prihodi od doprinosa pali manje nego što je bilo očekivano, što ukazuje na pozitivne rezultate uredbe kojom se zabranjuje isplata plaća bez doprinosa.
Proračunski rashodi u 2012. iznosili su 119,8 milijardi kuna i smanjeni su u odnosu na 2011. za 1,6 milijardi kuna.
Uštede su, kaže Linić, ostvarene na svim kategorijama rashoda u ukupnom iznosu od 2,8 milijardi kuna, izuzev financijskih rashoda (kamate) koji su porasli za 1,2 milijarde kuna.
Među rashodima, oni za zaposlene iznosili su 22,4 milijarde kuna i za 374,4 milijuna kuna su manji u odnosu na 2011. Naknade građanima i kućanstvima iznosile su 64,4 milijarde kuna od čega su mirovine i mirovinska primanja iznosila 35,1 milijardu kuna, a rashodi za subvencije 5,8 milijardi kuna.
U 2012. ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države iznosio je 11,2 milijarde kuna, ili 3,4 posto BDP-a. Glavnina manjka, od 3 posto BDP-a odnosi se na državni proračun.
Što se tiče fiskalnog pravila, koje propisuje smanjenje udjela rashoda proračuna opće države u BDP-u za jedan postotni bod godišnje, Linić je izvijestio da je ukupni rashod proračuna opće države prema metodologiji Europske unije (ESA 95) iznosio 139,5 milijardi kuna ili 41,3 posto BDP-a. Njegov udio u BDP-u smanjen je za 2,6 postotnih bodova pa je fiskalno pravilo ispunjeno, rekao je Linić.
I s obzirom na revidirane procjene BDP-a za 2010., 2011. i 2012. godinu, izvršenje rashoda proračuna za prošlu godinu pokazuje njihovu razinu od 42,3 posto BDP-a, što je 2,1 postotni bod manje u odnosu na godinu ranije, pa je fiskalno pravilo za 2012. zadovoljeno i nakon revidiranja podataka BDP-a za prethodne godine.
Po riječima premijera Zorana Milanovića, udjel rashoda pokazuje da Hrvatska nije zemlja s izrazito skupim javnim sektorom, ali treba povećati njegovu učinkovitost.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je kako će izvršenje proračuna za ovu godinu prvenstveno ovisiti o prihodovnoj strani to jest o stanju gospodarstva.
Pokazuju se, kaže Grčić, diskretni znakovi oporavka. Tako je nabrojao smanjenje broja nezaposlenih sa 375 tisuća početkom godine na 342 tisuće danas, zapošljavanje 72 tisuće radnika u prva četiri mjeseca, što je međugodišnji rast za 18 posto, oporavak industrijske proizvodnje za 1,1 posto u prva tri mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani, usporavanje pada maloprodaje kao i naznake oporavak građevinarstva izvan stanogradnje.
