Nema više spajanja! Vlada razmišlja o ukidanju tri neradna dana

U povijest bi tako vrlo skoro trebali otići Dan antifašističke borbe koji se obilježava 22. lipnja i Dan državnosti, tri dana kasnije. Radni dan ubuduće će vjerojatno biti i blagdan Tijelovo koji pada u različite datume, ali uvijek četvrtkom, a ove je godine 7. lipnja.

Pritom bi Dan antifašističke borbe i Dan državnosti dobili status spomendana. O ovim promjenama u kalendaru bilo je u srijedu riječi i na sjednici Vladinog užeg kabineta.

– Konačna odluka još nije donijeta, no ako ukinemo te neradne dane napravili bismo značajne uštede, objasnio nam je visoki izvor u Vladi.

Ove godine Dan antifašističke borbe je u petak, a Dan državnosti odmah idućeg ponedjeljka. Dakle, od ta dva praznika može se razmjerno lako napraviti četiri slobodna dana u komadu. A kako je Tijelovo u četvrtak, spajanje s vikendom vrlo je izgledna opcija. U lipnju bismo, u slučaju da sve ostane po starom, samo s ta dva spajanja, mogli imati ukupno čak osam neradnih dana. Prema procjenama poslodavaca svaki neradni dan znači gubitak gospodarstvu oko milijardu i 100 milijuna kuna.

Trenutačno Hrvatska ima 14 dana državnih praznika i blagdana koji su ujedno i neradni dani. Rekorder među članicama Europske unije je Slovenija s 15 dok, primjerice, Grci, Talijani i Francuzi godišnje imaju 12 prazničnih dana. S druge strane, najveći radnici su Britanci koje, ne računajući godišnje odmore, zapadne tek osam neradnih dana.

U Vladi postoje i ideje da se novogodišnji praznici produlje i na 2. siječanj, što su početkom godine zatražili i turistički radnici, ali zbog “opasnosti” da mnogi Hrvati iskoriste to kako bi neradne dane spojili s Tri kralja 6. siječnja, spomenuta zamisao zasad nije blizu realizacije. Iako i susjedi Srbi i Slovenci ne rade 2. siječnja.

Novi list