Uvođenjem neradnog petka u Tvornici željezničkih vozila Gredelj, plaće 1.467 zaposlenih pale bi za 20 posto, ali bi svi sačuvali radna mjesta, rekao je na današnjem susretu s novinarima predsjednik Uprave Gredelja Krešimir Kranjčec.
Ista ušteda postigla bi se i smanjenjem troškova zaposlenih, što opet podrazumijeva smanjenje plaća i drugih prava, a ako se ne bi postigao dogovor ni o jednom od ta dva rješenja moralo bi se razgovarati o broju zaposlenih, kaže Kranjčec.
Dodaje da je njegov osobni stav maksimalno smanjenje materijalnih prava zaposlenih, pri čemu bi svi ostali raditi.
Gredelj je po njegovim riječima u teškoj situaciji – prihodi padaju za 20 posto godišnje, a od 2008. do 2011. godine ukupno su pali za više od 60 posto pri čemu je prodaja pala kako na domaćem, tako i na tržištu zemalja bivše Jugoslavije i izvan njega.
Kranjčec tvrdi da je veći broj Gredeljevih projekata nerentabilan i netransparentan, a da ni ciljevi preseljenja iz centra Zagreba u Vukomerec nisu postignuti zbog predimenzioniranosti postrojenja u odnosu na potrebe tržišta.
Kako bi u tim uvjetima održala likvidnost, tvrtka se, kaže Kranjčec, zaduživala te je s 250 milijuna kuna opteretila pogone i zemljište koji su prešli u vlasništvo Unicredit Leasinga. Dugovi prema dobavljačima popeli su se na 175 milijuna kuna, a uz minuse iz poslovanja od 28 milijuna kuna ukupne Gredeljeve financijske dubioze veće od 450 milijuna kuna, rekao je Kranjčec.
Posebno je netransparentno, po njegovim riječima, bilo Gredeljevo poslovanje u Italiji, gdje su sklapani nerentabilni ugovori te zbog nesnalaženja u tamošnjim propisima, pa i poslovne naivnosti, Gredelj mora plaćati ugovorne kazne jer kasni s isporukama.
Zbog svega toga Kranjčec je pokrenuo internu reviziju u Gredelju i HŽ Holdingu koja će utvrditi eventualne propuste i nepravilnosti u poslovanju. Kranjčec naglašava kako prije nalaza revizije ne želi govoriti o odgovornosti prethodnih uprava.
U pogledu planova za budućnost, Kranjčec je kazao kako je u izradi program restrukturiranja u kojem se razmatra sudjelovanje Gredelja u gradnji novih vlakova, otvaranje Tehničko-putničke stanice unutar tvorničkog kruga za higijensko-tehničku pripremu putničkih vlakova te otvaranje tehničkog servisa u kojem bi na jednom mjestu bile objedinjene radionice za popravak i održavanje željezničkih vozila.
