– Promjene ponašanja najlakše su i ne stoje ništa: smanjivanje temperature u prostoru na optimalnu razinu 20-22 Celzijeva stupnja. Isključivanje ili smanjivanje grijanja na 15-16 °C kad nismo u kući, neotvaranje prozora dok se prostor grije, zatvaranje rebrenica na prozorima i ili navlačenje zastora noću. Moguće je tako uštedjeti do 15 posto energije – objašnjava Goran Čačić, stručni suradnik UNDP-a (United Nations Development Programme).
Za veće uštede potrebno je uložiti u ugradnju programibilnih sobnih termostata, termostatskih ventila, uz redovito održavanje sustava grijanja te zamjenu brtvi na prozorima i vratima.
– Zamjena energenta u sustavu grijanja, npr. loživog ulja plinom ili biomasom, zamjena starih i dotrajalih sustava grijanja novim visokoučinkovitim, poput kondenzacijskih kotlova ili dizalica topline, zamjena dotrajale stolarije, postavljanje toplinske izolacije. Veće investicije mogu uštedjeti i više od 30 posto energije – dodaje Čačić.
Iznimka u Rakitju
U tom se kontekstu dobra izolacija nameće kao jednostavan odgovor na toplinske gubitke građevine. Primjera radi, klasično građena kuća u Hrvatskoj troši 70 kW po četvornome metru. Takva potrošnja može se značajno smanjiti pa dobivamo kuće koje troše 40 kW po četvornome metru. Korak dalje u uštedi energije (15 kW po metru kvadratnom) jesu pasivne kuće.
Takva energetski osviještena kućanstva nisu novost u Europi. Zbog poboljšanja komfora u takvim kućama interes je sve veći. Zato pomalo čudi podatak da je jedina pasivna kuća u Hrvatskoj u Rakitju kraj Zagreba. Branko Mihaljev pionir je takve gradnje: – Ljudi su u zabludi kada misle da gradnja pasivne kuće podrazumijeva mnogo veće investicije od tradicionalne gradnje. Troškovi su veći za oko 15 posto, a računi su mi višestruko manji od kućanstava klasične gradnje – ističe Mihaljev.
Certifikati za nove zgrade
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdalo je Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada kojim je propisano za koje se zgrade moraju izdati energetski certifikati. – Pravilnikom je definirano da sve nove zgrade za koje se zahtjev za građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta podnosi nakon 1. rujna 2009. moraju imati energetski certifikat – rekao je Čačić.
Pravilnik bi trebao unijeti više reda u tržište nekretnina jer se pretpostavlja da će zgrade koje troše manje energije za normalan rad biti više na cijeni. To će potaknuti konkurenciju među investitorima i na tom polju, a profitirat će građani, manjim računima.
