“Plan postoji”, prenosi Hina izjavu njemačkoga parlamentarnog zastupnika Otta Bernhardta, koji je govorio o konkretnim mjerama pomoći za zemlje eurozone. – Ministri financija dogovorili su postupke. Poanta je u tome da nećemo dopustiti da itko propadne – dodao je.
Irska i Grčka u problemima
Plan spašavanja zemalja eurozone odnosi se ponajprije na Irsku i Grčku, koje su u najtežim problemima. Bivši odlikaš i model priče o uspjehu Irska upala je u velike probleme nakon zastoja proizvodnje.
Njihove minimalne porezne obveze koje su u vremenima ekonomskog prosperiteta privukle velik broj informatičkih tvrtki sada im se odbijaju od glavu. – Pozorno ćemo ispitati grijehe iz prošlosti. Nećemo tolerirati niske poreze, kao što je slučaj s Irskom. Inzistirat ćemo na minimalnoj stopi poreza za kompanije – rekao je Bernhardt.
Novim članicama pomoć udvostručena
Za zemlje izvan eurozone pomoć će se udvostručiti, na 50 milijardi eura. U prosincu prošle godine pomoć je sa 12,5 milijardi eura već jednom povećana dvostruko, na 25 milijardi. Pomoć su tada iskoristile Latvija i Mađarska, a za novo povećanje pomoći trenutačno je najzaineresiranija Rumunjska.
Čelnici Europske unije dogovorili su također da Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) ponude 75 milijardi eura zajma te traže da se kapitalna sredstva Fonda povećaju na 500 milijardi dolara.
Britanski premijer Gordon Brown rekao je da će zajmovi MMF-u biti ponuđeni u izvanrednim situacijama.
– To je novac koji će biti namaknut kao zajam MMF-u, što će mu omogućiti da pomogne zemljama u teškoćama – rekao je Brown.