Javna nabava kompleksan je i dinamičan sustav čija provedba zahtjeva veoma specifičan set vještina i znanja. Posljednje izmjene sustava javne nabave na razini EU desile su se 2014. godine donošenjem novih direktiva o javnoj nabavi, čije je transponiranje u zakonodavstvo država članica bilo obvezno do 18. travnja 2016. godine. Hrvatska je, kao članica EU, stoga pristupila izradi novog Zakona o javnoj nabavi koji bi ovih dana trebao ući u saborsku proceduru.
Tvrtka Projekt jednako razvoj provela je istraživanje kojim se provjeravala spremnost naručitelja u sustavu javne nabave na primjenu nove direktive. Istraživanje je rađeno u sklopu projekta „Izvrsnošću u javnoj nabavi uvećavamo konkurentnost“ financiranog od strane Hrvatske agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije putem natječaja „Poduzetnički impuls“, a obuhvatilo je oko 25 posto aktivnih javnih i sektorskih naručitelja.
Konkretno, 264 ispitanika u Hrvatskoj testiralo je svoju spremnost po pitanju novih pravila u javnoj nabavi, kako bi se dobila preciznija slika pripremljenosti naručitelja na nove obveze i mogućnosti u sustavu javne nabave, usmjerilo ispitanike na područja za koja su im potrebne dodatne informacije ili na kojima moraju podići svoje znanje, te time osvijestiti u kojim područjima je potrebno unaprijediti znanje i prakse.
Rezultati istraživanja pokazali su vrlo dobro poznavanje materije, ali i prostor za napredak. Naime, upitnik je sadržavao pitanja koja proizlaze iz nove direktive o javnoj nabavi, a koja još uvijek nije implementirana u hrvatsko zakonodavstvo, ali je ponudio i uvid u intenzivniju i aktivniju implementaciju mogućnosti u javnoj nabavi u dijelovima u kojima se Hrvatska dosad nije posebno istaknula – primarno u korištenju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (omjera cijene i kvalitete) te oblika zelene, inovativne, održive i socijalne nabave.
Zanimljivo je kako je prosječna točnost na razini cijelog upitnika iznosila 53 posto, što znači kako veći dio obveznika javne nabave poznaje ili prepoznaje specifičnosti koje donosi nova direktiva, pri čemu je potrebno naglasiti kako je upitnik provjeravao poznavanje odredbi i mogućnosti u direktivi koje trenutno ne postoje u nacionalnom zakonodavstvu. Nešto su slabiji rezultati ostvareni u dijelu poznavanja formalnog dijela direktive (44 posto), dok su bolji rezultati postignuti u dijelovima koji podrazumijevaju praktičnu primjenu kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (cijene i kvalitete) te zelene, inovativne, održive i socijalne nabave (53 posto, odnosno 56 posto).
Kao ključne preporuke koje proizlaze iz istraživanja može se izdvojiti pojačana potreba za edukacijom i primjenom Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD) te E-Certis baze podataka, zatim kvalitetnije korištenje uvjeta sposobnosti (odnosno uvjeta kvalifikacije ponuditelja) te jačanje prakse i primjene kvalitetnijih kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (koji uključuju trošak cjelokupnog životnog vijeka predmeta nabave, kriterije kvalitete, funkcionalnosti, dostupnosti, okolišne kriterije i kriterije održivosti, društvene značajke i drugo).
„Rezultati ovog istraživanja nam govore da postoji prostor za napredak, ali i da postoji značajno znanje kod obveznika javne nabave u područjima kojima se praktično još uvijek ne bave. Naime, na razini Hrvatske, u 2015. godini provedeno je više od 15 tisuća postupaka nabave. Pritom je kriterij ekonomski najpovoljnije ponude korišten u samo 2,4 posto slučajeva (ukupno 369 puta), kriterij zelene nabave korišten je u svega 29 postupaka javne nabave, dok se o inovativnoj, održivoj i socijalnoj nabavi još uvijek samo govori“, prokomentirala je rezultate istraživanja Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR d.o.o.), koje je provelo ovo istraživanje u sklopu projekta.
