Već četiri godine u Koprivnici se održava renesansni festival te se zahvaljujući suradnji turističkih zajednica ta manifestacija doselila i u Zagreb.
Predstavljeni stari zanati
Svijeće se tvornički izrađuju na traci, za nekoliko lipa po komadu. Na sajmu gledali smo tradicionalnu izvedbu.
– U velikom drvenom kotlu nalazi se vosak kojim se polijeva fitilj koji visi s obruča. Vosak se tako hvata za fitilj i oblikuje se svijeća. To su nekada radili naši djedovi, a danas to radimo samo u ovakvim prilikama, uglavnom za turiste. Više nitko ne izrađuje svijeće na tradicionalan način, svi ih sada izrađuju strojno – kaže Berislav Vrban iz tvrtke „Zdenkini medenjaki”, koja se bave proizvodnjom licitarskih srca, lampaša i ostalih tradicionalnih proizvoda.
Logožare od rogoza i broševe od kukuruza na tradicionalan način izrađivala je Marjana Abran iz Koprivnice.
– Prvo je žetva rogoza u srpnju u mulju, u bari. Potom se suši, kala, izrađuju ručke i onda se tka. Jedan takav logožar izrađuje se po šest-sedam sati, a njegova trajnost iznosi i do osam godina. To je ekološki, 100 posto prirodni materijal i proizvod – ističe Abranova.
Turisti najbolji kupci
Na Trgu bana Jelačića mogu se zateći srednjovjekovni paževi, borbe vitezova, majstori koji izrađuju novčiće i nakit te velika ponuda tradicionalnih jela i pića.
Ivan Grošek, obrtnik iz Koprivnice, bavi se proizvodnjom kupinova vina. Prema njegovu mišljenju, danas je lakše biti obrtnik jer se prije sve izrađivalo ručno, što je dugo trajalo i bilo kompliciranije nego danas. Sajam mu mnogo pomaže u promidžbi proizvoda, a ističe kako su turisti ipak najbolji kupci.
Gospodin Funtek, također iz Koprivnice, bavi se limarijom, no dio programa prilagođen je tom srednjovjekovnom festivalu.
– Danas je proizvodnja mnogo složenija, a i obrtnicima nije lako. Veća je konkurencija i teže je doći do tržišta. Proizvodi koje danas predstavljamo služe kao suveniri, ne mogu baš reći da imaju konkretnu uporabnu funkciju. To radimo iz ljubavi i nostalgije za ručnim radom jer se proizvodnja na tradicionalan način više ne isplati – kaže Funtek.
Dobrodošla promidžba
Promidžba proizvoda na takvim festivalima, slažu se svi izlagači, i te kako pomaže. Neki čak većinu svojih proizvoda upravo i prodaju na takvim manifestacijama, kao što je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Orešković iz Varaždina, koje se bavi proizvodnjom i preradom lavande.
– Imamo ekološku proizvodnju, ali ona je ipak modernija nego što je nekada bila. Ne mogu reći da je moderna proizvodnja isplativija od tradicionalnije, sve je to tu negdje – ističe Orešković.
Moda, profit ili pak želja za očuvanjem tradicije – sve su to motivi proizvođača i izlagača na Festivalu starih zanata, ali u svakom slučaju, dobar, kvalitetan, ekološki i izvorno hrvatski proizvod uvijek će biti prepoznat i tražen.
