Maja Majchrzak je iz Poljske. Od prošlog Božića radi kao učiteljica skijanja u otmjenom švicarskom skijalištu St. Moritzu. Ona je jedna od modernih radnih nomada u Europi: obrazovana, željna avantura, fleksibilna. Prije nego što je došla u Švicarsku ova učiteljica engleskog sa završenim fakultetom pet je godina radila na jednoj jezičnoj školi u Milanu. Kad je financijska kriza zahvatila i Italiju odlučila je ići dalje. “Švicarska me privlačila jer je usred Europe i zato što nudi izuzetno dobre mogućnosti zarade”, kaže Maja Majchrzak koja govori više jezika.
Znanje stranih jezika brojnim migrantima iz istočne Europe olakšava pristup radnom tržištu u Švicarskoj, piše DW. “Kad bismo trebali samo učitelja skijanja, imali bismo dovoljno ljudi iz Italije i Njemačke”, kaže Franco Moro, direktor Švicarske škole skijanja St. Moritz. “Kod istočnih Europljana, istina, češće postoje deficiti u razmišljanju kako gostu ugoditi, ali zato mnogi govore ruski – a to je kod nas vrlo važna kvalifikacija.”
Otvaranje tržišta s ograničenjima
Od 2011. je migrantima iz članica EU-a koji traže posao lakše doći u Švicarsku zahvaljujući sporazumu EU-a s tom zemljom. Liberalizacija je došla istovremeno s potpunim otvaranjem radnog tržišta unutar Europske unije. Godinu dana kasnije je Švicarska, istina, ponovo uvela kvote za duže boravke. Ako su one popunjene ipak se može dobiti viza za boravak do godinu dana.
Unatoč tim ograničenjima dolazak migranata iz zemalja istočne i južne Europe ne prestaje. Za to je kriva financijska i gospodarska kriza. “Jak švicarski franak povećava privlačnost Švicarske”, kaže Herbert Brücker s Instituta za istraživanje rada i zapošljavanja iz Nürnberga. Iz najnovijih istraživanja proizlazi da južni Europljani koji traže posao predstavljaju samo 20 posto sadašnje radne migracije. Još više migracije dolazi iz Poljske, Češke i Mađarske. “Oni sad radije posao traže u zemljama kao što su Njemačka ili Švicarska”, kaže Brücker.
Šanse u turizmu
Porast interesa osjećaju i hotelijeri i gastronomi koji nikad nisu dobivali tako puno ponuda iz istočne Europe kao sada. Ukupno gledano oni su još uvijek manjina, ali njihov udio raste. Jer, u hotelima vrijedi isto pravilo kao i u školama skijanja: traži se osoblje sa znanjem više jezika. “Ukupno gledano to je i ispravno, jer raste broj turista iz novih članica EU-a”, kaže Michael Wagner, vlasnik jednog hotela u Pontresini kod St. Moritza.
U zimskoj sezoni ovaj hotelijer zapošljava oko 60 ljudi, više od 80 posto njih su stranci, među ostalim Slovaci i Mađari. “To su često mladi ljudi, dobro obrazovani i vrlo fleksibilni – a to je upravo ono što mi tražimo”, kaže Wagner.
Na putu prema sjeveru
Jedna od takvih je i Kristina Malekova. Ona već drugu godinu zaredom radi u hotelu “Zum Rosatsch”, kao servisno osoblje. Studirala je filozofiju, ali u svojoj domovini Slovačkoj nije našla adekvatan posao. Htjela je otići na jug Europe. Ciljevi su joj bili Turska i Grčka, ali onda je došla kriza – i ona je odlučila potražiti posao u Švicarskoj. “Ovdje su plaća i radna atmosfera odlične”, kaže ova Slovakinja. Hvali i brojne mogućnosti izobrazbe unutar poduzeća. “Osim toga blizu je Slovačka”, naglašava dodajući: “Tako dobro kao ovdje ne bi mi trenutno bilo nigdje u Europi.”
Visoke plaće i jak švicarski franak usred krize eura čine Švicarsku jednim od najprivlačnijih ciljeva u Europi. Ali, to je relativno malo tržište pa se može očekivati da će brojni radni nomadi koji sad napuštaju južnu Europu ići dalje prema sjeveru. Primjerice u Njemačku. Ovdje se već osjetno povećao broj doseljenika. A kraj toga trenda još nije na vidiku.
