Kada se za manjak ne tereti odgovorna osoba nego se manjak pokriva iz poslovanja društva, najmanje je porezno opterećenje ako odluku o pokriću manjka donese nadzorni odbor ili skupština društva, a najveće ako odluku donesi direktor ili član uprave.
a) Odluku donosi nadzorni odbor ili skupština
Na temelju izvještaja Komisije za popis imovine, direktor društva sastavlja prijedlog odluke za nadzorni odbor. Na idućoj sjednici nadzornog odbora on je prihvatio direktorov prijedlog i donio predloženu odluku, koja je dostavljena u računovodstvo. Na temelju odluke nadzornog odbora sastavlja se podloga za knjiženje.
Porez na dodanu vrijednost, za koji se iskazuje obveza prema državi, obračunava se na oporezivi manjak, i to na nabavnu vrijednost oporezivog manjka: 9.835, kn x 22 posto =2.164 kn. Obračunani iznos PDV-a od 2.164 kune iskazuje se u PDV obrascu za prosinac tekuće godine ili najkasnije u konačnom obračunu PDV-a.
Knjiženje u poslovnim knjigama:
Iskazani manjak na kontu 733 u ukupnom iznosu od 11.999 kuna unosi se u redni broj 9 Obrasca PD (Skrivene isplate dobiti i oporezivi manjkovi) te povećava osnovicu poreza na dobit. Na iznos od 11.999 kuna porez na dobit iznosi 2.400 kuna. Dakle, ukupno porezno opterećenje porezno nepriznatog manjka nabavne vrijednosti od 9.835 kuna iznosi u ovom slučaju 4.564 kune (2.164 kn PDV plus 2.400 kn poreza na dobit), što čini 46 posto nabavne vrijednosti manjka.
b) Odluku donosi direktor ili predsjednik uprave
Ako odluku donese direktor, nabavna vrijednost oporezivog manjka uvećano za obračunani PDV u ukupnom iznosu od 11.999 kuna predstavlja neto-primitak u naravi direktora ili predsjednika uprave i pripisuje se plaći u mjesecu u kojem je donesena odluka. Budući da je riječ o neto-primitku, iznos od 11.999 kuna mora se preračunati u bruto-iznos. Uz pretpostavku da direktorova bruto-plaća iznosi 31.000 kuna i uz osobni odbitak od 1.600 kuna plaća je oporeziva sa sve četiri stope poreza na dohodak, što znači da će se na pripisani manjak obračunavati stopa poreza od 45 posto.
Kako se na ukupni iznos manjka mora obračunati doprinos za mirovinsko osiguranje neovisno o tome prelazi li utvrđena ukupna plaća najvišu propisanu mjesečnu osnovicu za obračun tog doprinosa, bruto-primitak temeljem manjka iznosi 27.270 kuna (koeficijent je za preračunavanje 2,2727 ili neto-iznos podijeljen sa 0,55 i sa 0,80). Na iskazani iznos još treba obračunati doprinose na plaću po stopi od 17,20 posto, što daje ukupni trošak manjka od 31.960 kuna.
Iskazani manjak od 31.960 kuna porezno je priznati rashod pri izračunu poreza na dobit. To znači da će osnovica za obračun poreza na dobit biti manja za navedeni iznos, iz čega proizlazi manji porez na dobit u iznosu od 6.392 kune. Dakle, ukupno porezno opterećenje porezno nepriznatog manjka od 9.835 kuna iznosi 15.733 kune (2.164 kn PDV plus 19.961 kn poreza i doprinosa na plaću minus 6.392 kn poreza na dobit) ili 160 posto nabavne vrijednosti manjka.
Porezno opterećenje još je veće ako je u mjestu prebivališta radnika propisan i prirez na porez na dohodak. Realno je pretpostaviti da će se manjak u većini slučajeva oporezivati stopom poreza na dohodak od 45 posto, kao što je u primjeru prikazano.
Knjiženje razduženja zalihe i terećenja troškova jednako je kao u varijanti a), s tom razlikom što se oporezivi manjak i pripadajući PDV ne moraju iskazivati na posebnom kontu, ali i mogu.
Manjak iskazan u obračunu plaće kao primitak u naravi knjiži se jednako kao i svaki drugi primitak u naravi.
c) Odluku donosi član društva
U slučaju kada je član društva ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe za nastali manjak, a to ne učini, iznos manjka uvećan za PDV smatra se dohotkom od kapitala i oporezuje se stopom poreza od 35 posto.
Porez na dohodak od kapitala na manjak od 11.999 kuna iz našeg primjera obračunava se primjenom stope od 35 posto na bruto-iznos manjka i iznosi 6.461 kunu. I taj se porez uvećava za prirez ako je prirez propisan.
Knjiženje u poslovnim knjigama:
Nabavna vrijednost manjka, uključivo i PDV, može se knjižiti na jedan konto iz grupe 73 ili tako kako je predloženo.
Iskazani manjak, uključivo i porez na dohodak od kapitala, u ukupnom iznosu od 18.460 kuna znači da će porez na dobit biti manji za 3.692 kune. Dakle, ukupno porezno opterećenje u ovom slučaju iznosi 4.933 kuna (2.164 kune PDV + 6.461 kunu poreza na dohodak od kapitala minus 3.692 kune uštede na porezu na dobit), što čini 50 posto nabavne vrijednosti manjka.
