Oporezivanje prometa nekretnina u 2017. godini

Način oporezivanja prometa nekretnina kakav poznajemo danas primjenjuje se od 1.siječnja 1998. zajedno s početkom primjene poreza na dodanu vrijednost u poreznom sustavu RH.

Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. godine o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, propisano je da se porezom na dodanu vrijednost oporezuju isporuke zgrada ili dijelova zgrada i zemljišta na kojem se one nalaze prije prvog nastanjenja te isporuke građevinskog zemljišta. Navedene odredbe Direktive ugrađene su u Zakon o PDV-u, s rokom primjene od 1.siječnja 2015. godine, zbog čega je u međuvremenu i mjenjan Zakon o porezu na promet nekretnina koji je bio na snazi od 1.siječnja 2015. do 31.prosinca 2016. godine.

Vlada RH i Ministarstvo financija tijekom 2016. godine odlučili su se provesti “širu” poreznu reformu hrvatskog financijskog i poreznog sustava što je prema njihovoj politici i viđenju obuhvatilo oporezivanje prometa nekretninama koje je izmjenjeno i ugrađeno u novi Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 115/2016) čija je primjena stupila na snagu 1.siječnja 2017. godine.

Ciljevi predloženih poreznih i zakonskih izmjena:

  • oživljavanje tržišta nekretnina
  • pojednostavljenja postupka oporezivanja
  • smanjivanje poreznog tereta
  • utvrđivanje porezne obveze bez potrebe prijave od strane građana
  • ukupan prihod s osnove poreza na promet nekretnina bit će prihod jedinca lokalne samouprave

Bitne značajke oporezivanja prometa nekretnina za stjecatelje nekretnina koje su bile važeće do 31.12.2016. godine:

Porez na promet nekretnina plaćao se po stopi od 5% u odnosu na poreznu osnovicu.

Prijavu nastanka porezne za obvezu imao je stjecatelj nekretnine.

Postojala su porezna oslobođenja u slučajevima kada su građani stjecali:

  • prvi stan ili kuću kojim su rješavali vlastito stambeno pitanje,
  • zemljište unutar građevinskog područja površine do 600 m2 na kojem su trebali izgraditi kuću kojom su rješavali vlastito stambeno pitanje,
  • nekretninu u vlasništvu RH na području posebne državne skrbi ako su imali prijavljeno prebivalište na adresi te nekretnine.

Bitne značajke oporezivanja prometa nekretnina za stjecatelje nekretnina koje su važeće od 1.1.2017. godine:

Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 4% u odnosu na poreznu osnovicu što predstavlja umanjenje za 1 postotni bod.

Prijavu nastanka porezne obvezu sada ima javni bilježnik te sudovi i druga javnopravna tijela uz iznimke pri kojima je to obveza stjecatelja nekretnine:

  • ako ispravu o stjecanju nekretnine nije ovjerio javni bilježnik odnosno nije ju izdao sud ili drugo javnopravno tijelo
  • kada ispravu nije izdao sud ili drugo javnopravno tijelo a isporučitelj na isporuku nekretnine obračunava PDV
  • kod prijenosa porezne obveze

Za građane trenutno ne postoje porezna oslobođenja.

Prema najavi Vlade RH s kraja 2016. i početka 2017. godine, priprema se zakonsko rješenje po kojemu će država sufinancirati pola rate stambenog kredita za kupovinu prvog stana u razdoblju četiri ili više godina, ovisno o broju djece u obitelji, subvenciju bi koristiti svi građani stariji od 18 i mlađi od 45 godina.

Umjesto dosadašnjeg mjesečnog plaćanja komunalne naknade planira se uvođenje “jednostavnog” poreza na nekretnine čija se primjena očekuje od siječnja 2018. godine, dok se od 2020. godine planira godišnje oporezivanje prema vrijednosti nekretnina (porez na imovinu).

Posljedice promjena u načinu oporezivanja

Za stjecatelja nekretnine koji prije 1.1.2017. nije bio oslobođen plaćanja poreza po osnovi kupnje prve nekretnine, konačna cijena nekretnine nakon plaćanja poreza na promet nekretnina sada će biti 1% manja.

Ukidanjem poreznih oslobođenja najveći negativni utjecaj ima na mlađu populaciju koja po prvi puta kreće u samostalan život i stanovanje te će umjesto predviđenog oživljavanja tržišta nekretnina za posljedicu imati odgađanje osamostaljenja i kupovine prve nekretnine, što u konačnici utječe na natalitet koji će i dalje biti u padu.

Za stjecatelja nekretnine koji je prije 1.1.2017. bio oslobođen plaćanja poreza po osnovi kupnje prve nekretnine, konačna cijena nekretnine nakon plaćanja poreza na promet nekretnina sada će biti 4% veća.

U znatnoj mjeri će se pojednostavit i “automatizirat” sustav prijave nastanka porezne obveze i njezine evidencije čime se stjecatelje nekretnina oslobađa obveze popunjavanja nepreglednih i nerazumljivih formulara te im se štedi vrijeme i živci.

Nekretnine u vlasništvu RH koje se nalaze na područjima od posebne državne skrbi gube na značaju i konkurentnosti u odnosu na nekretnine koje se nalaze u drugim djelovima RH koji su razvijeniji i/ili nisu bili zahvaćeni ratnim djelovanjima tijekom Domovinskog rata.

Ako se ostvari najava Vlade RH da se sredstvima iz državnog proračuna (kojem je predviđen deficit tj. minus, za koji se na tržištima kapitala pozajmljuje novac uz kamatu) sufinancira tj. plaća pola anuiteta/rate stambenog kredita za prvi stan; smatramo da se takvim postupanjem izravno pogoduje bankama i njihovim upravama koje krše zakone RH i građevinskom lobiju te njihovom gospodarskom rastu na štetu proračuna RH i onih građana koji bi umjesto stana možda željeli i/ili bili isključivo u mogućnosti kupiti kuću.

Strukovni portal AGENTI.HR predlaže Vladi RH da izvrši naplatu prekršajnih kazni od svih banaka koje krše Zakon o potrošačkom kreditiranju u ukupnom iznosu od približno 9 do 25 milijardi kuna (Izvor: Udruga Franak) čime bi se znatno napunio i rasteretio državni proračun, nakon čega se može dugoročno planirati i “realizirati” pametnija, pravednija i učinkovitija stambena i razvojna politika države.

Podijeli

Odgovori

Top