Otpor je uzaludan – bit ćete asimilirani

internet

Napadi na Internetu, uz prirodne katastrofe i ekstremne vremenske uvjete na koje ionako značajnije ne možemo utjecati, gotovo su najveća prijetnja i uzrok šteta veća sada, a posebno će to biti u budućnosti. Takvi napadi već sada stvaraju golemu materijalnu, a ono što se ne vidi i sigurnosnu prijetnju, što potencijalno može biti najteža prijetnja i za gotovo sve aspekte ljudskog života. To sada više nije nagađanje, nego nešto što će se uskoro dogoditi. Mi svi možemo samo očekivati da će se to dogoditi što kasnije i što bolje se pripremiti na neželjene scenarije.

Iako su do sada napadi na Internetu uglavnom usmjereni na privatne korisnike te velike tvrtke i financijske institucije, a utemeljeni na naivnosti i lakovjernosti samih krajnjih korisnika, štete su već sada ogromne, a napadi će biti samo veći, neočekivaniji, razorniji i štetniji. I posljednji slučaj pada Facebooka i njegovih povezanih aplikacija, za njih oko 2 i pol milijarde korisnika, osim velike štete, uzrokovalo je i podosta noćnih mora. Jedna od najvećih bila je da su na 17 sati izgubili ono najvrjednije – prijatelje i to čak 99 posto njih. Oni poznati influenseri, više nisu bili poznati, nitko više nije čuo za njih i nisu zarađivali novce, posvuduše se više nisu mogle pratiti, kao ni njihovi modni izričaji, nije se moglo čuti i vidjeti što govore, kakve vrijedne savjete daju i to je bilo najcrnje razdoblje za Facebook kao multimilijardersku tvrtku, a za njezine korisnike povratak u Srednji vijek.

No, šalu na stranu i kroz te sitne, uobičajene razloge, ne možemo ni pojmiti koliko je današnji svijet ovisan o mreži svih mreža za koju svi prihvaćamo da je itekako ranjiva.

Uz sve to, osim ovih općedruštvenih i financijskih aspekata i nešto što je do nedavno bilo nezamislivo preselilo se na Internet, a to je ratovanje. Ratovanje i terorizam se preselio na Internet, a klasično oružje je postalo samo sredstvo i ništa više. Dakle, moderno ratovanje se događa na klasičan način, korištenjem fizičke sile. Danas je  Internet, iako to stvarateljima mreže svih mreža nije bilo ni na kraj pameti, postao središnje mjesto za stvaranje, kreativnost i razmjenu svih mogućih znanja i dobara i s druge strane uništavanje!  Ne zaboravimo pri tome da je Internet daleko stariji od pojave www prije 30 godina i da je kao i većina revolucionarnih proizvoda na svijetu, nastao kao posredni proizvod vojne industrije. Tako da što se naše potrebe i povezanost s Internetom veće, a što donosi nezamislive pozitivne stvari, to je istodobno prava prilika za procvat Internet kriminala, koji cvjeta diljem planete. I neću o tome više, iako bi se moglo o tome pisati danima, a i zbog toga što se za neke od najvećih i najznačajnijih Internet napada između supersila uopće ne zna, barem ne u detalje. Oni se odvijaju neopaženo u virtualnom svijetu, ali ako nešto krene krivo, posljedice će itekako biti vidljive u stvarnom svijetu.

Inače, u svijetu se svake 3 minute dogodi neki oblik ozbiljnijeg internetskog napada i to izazove oko 500 milijardi dolara štete na godinu. Ono što pri tome posebno zabrinjavajuće i važno jest činjenica da čak polovica tvrtki nema krizni plan za slučajeve velikih sigurnosnih incidenata, što će izazvati velike štete u napadnutim tvrtkama. Ali pitanje Internet sigurnosti je u porastu. Naime, prema jednom nedavnom istraživanju, više od 57% direktora stavlja Internet sigurnost na dnevni red upravnih odbora, dok njih 87% smatra važnim da članovi UO-a imaju kompetencije u području informacijske tehnologije. Studija pokazuje da je 41 posto direktora uključeno u nadzor načina praćenja društvenih medija te strategije vezane uz tehnologije u oblaku.

Zbog porasta i sve učestalijih provala u IT sustave, zaštita od hakerskih napada postao je jedan od prioriteta liderima tvrtki, regulatornih institucija i vlada. Naime, učestalost Internet napada od 2013. godine raste 30 posto svake godine. U razdoblju od 2013. pa do 2017. godine hakeri su bankarske grupacije oštetili za milijardu dolara. Zanimljivo je da se tvrtke sve više u zaštiti osim Internet stručnjacima, okreću i osiguravajućim društvima, zbog ogromnih šteta koji takvi hakerski napadi mogu izazvati. No, problem je što se ustvari ne znaju pravi podaci o napadima, štetama, potencijalnim rizicima, jer ih je teško procijeniti, a višestruko su veći od službenih. Veliki problem je i što se hakerski rizici stalno mijenjaju, pa više ne predstavljaju samo krađu baze podataka, narušavanje privatnosti ili narušavanje ugleda tvrtki, sada prijete velikim štetama, prekidom poslovanja i čak mogućim gubicima katastrofalnih razmjera. Što se tiče tržišta osiguranja, u iduće tri godine tržište će se utrostručiti na oko 10 milijardi dolara, a onda još brže rasti, posebno nakon ovakvih napada kakvi su se ovih dana dogodili.

No, upravo činjenica da lozinke ne mijenja čak 2/3 hrvatskih građana, a četvrtina ih zaboravi, sigurnost na Internetu i podaci građana su izuzetno ugroženi. A lozinke ne mijenjaju jer gotovo polovica hrvatskih građana tvrdi da nikada nije doživjelo pokušaj i prevaru na Internetu, a njih gotovo 90 posto o sigurnosti na internetu razgovara ili saznaje tek kad im netko kaže. Samo manji broj građana svjestan je potencijalnih prijetnji koje vrebaju na internetu, pa tako 20 posto njih smatra da su izloženi ili ugroženi internetskim napadima. Ohrabruje što 41 posto građana smatra kako bi se trebali više educirati o sigurnosti na internetu. Poražavajuće je što samo 18 posto građana smatra da bi se o tome trebalo učiti u školama ili što tek 13 posto građana smatra da bi se o tome trebalo obrazovati na radnom mjestu.

Osim što to izazivaju velike materijalne štete, hakerski napadi sve su veća prijetnja globalnoj sigurnosti budući da se terorizam dijelom preselio na Internet. To se vidi i prema posljednjem napadu na inače do sada terorizmom zaobiđenom Novom Zelandu koji se planirao putem društvenih mreža. Pri tome, jedan od najgorih i najozbiljnijih mogućih rizika je napad na nuklearne elektrane i vojne sustave naoružanja, što je rizik koji se značajno povećao u posljednje vrijeme. I to nema veze s onim prije spomenutim ratovanjem na Internetu velikih supersila.

Američki predsjednik koji inače voli izvršne naredbe i uredbe, a koji je i postao predsjednik upravo u najvećoj mjeri zahvaljujući društvenim mrežama, prije nešto više od godinu dana, izdao je izvršnu naredbu za jačanje kibernetičke sigurnosti i zaštitu ključne infrastruktura zemlje od kibernetičkih napada. Naredba želi poboljšati sigurnost računalnih mreža američkih vladinih agencija iz kojih su hakeri krali milijune osobnih dokumenata i drugih osjetljivih podataka zadnjih godina. Isto tako smjera zaštititi ključnu infrastrukturu poput elektromreže i financijskog sektora koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili koje mogu osakatiti dijelove gospodarstva.

Brzi razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija, nužno je za povećanje konkurentnosti, otvara nove mogućnosti za gospodarstva, posebno održivi razvoj gospodarstava te društva u cjelini. Danas su Internet, stalna povezanost i brzi prijenos podataka neophodan alat u poslovanju većine tvrtki, a potraga i prenošenje znanja putem interneta je nužnost. Baš stoga, razvoj brojnih društvenih i gospodarskih djelatnosti u današnje vrijeme je nemoguć bez visoko razvijenih telekomunikacijskih tehnologija i širokopojasnog interneta nove generacije. Također, bez njih nema ni nužnih reformi u državi i društvu. No, bez pravilne i pouzdane zaštite, efekti mogu biti obrnuti. Svako poslovanje koje nije povezano s internetom nema budućnosti, a bez odgovarajuće zaštite, ovisno o sektoru, u ozbiljnoj je opasnosti.

Internet je sjajno mjesto, samo svi trebamo imati na umu da je to virtualno mjesto, prepuno mogućnosti, ali i opasnosti.

I zato, svaki vaš otpor je uzaludan – prije ili kasnije, bit ćete asimilirani, razmislite samo kako, kada, u kojoj mjeri i gdje ćete to dopustiti!

 

Autor:  Tomislav Cerovec

Executive Editor at Croatian Radio-Television/ Media and crisis communication expert

Podijeli

Odgovori

Top