Milanović je najavio kako Vlada više neće biti popustljiva prema upravama javnih poduzeća i da će od njih tražiti dosljednu provedbu Vladine politike i investicijskih planova.
Javna poduzeća po njegovim su riječima važna i za uspjeh u proceduri prekomjernog deficita u koju Hrvatska ulazi.
Milanović je rekao da Hrvatska mora prilagoditi proračun na prihodnoj, a još više na rashodnoj strani jer to pokazuju iskustva drugih zemalja srednje i istočne Europe koje su prošle kroz proceduru prekomjernog deficita.
Međutim, kaže Milanović, borba s prekomjernih deficitom i zaduženošću je besmislena bez postizanja rasta i zapošljavanja, a u tome je uloga javnih poduzeća vrlo važna i nezamjenjiva, prvenstveno u realizaciji njihovih investicijskih potencijala.
Ističe da se u tom cilju mora ubrzati i do kraja provesti restrukturiranje i tehnološka i upravljačka modernizacija u svim javnim poduzećima.
Najavio je nastavak racionalizacija i smanjivanja viška zaposlenih u javnim tvrtkama za dvije tisuće ove godine.
Pritom, kako je rekao, ima onih koji se ustežu od reformi, ali Vlada više ne može imati tolerancije od odstupanja od postavljenih ciljeva i investicijskih planova.
“Očekujem punu posvećenost reformama i povećanju efikasnosti uz istovremeno zadržavanje kvalitete javnih usluga koje javna poduzeća pružaju građanima”, rekao je Milanović.
To pak, kako je rekao, jest teško ali nije neostvarivo, pa Vlada više neće biti popustljiva prema upravama.
Milanović kaže kako su javna poduzeća u dvije godine mandata Vlade ukupno gledajući ipak napredovala, jer se prihodi povećavaju, rashodi smanjuju, a plan za ovu godinu je smanjenje ukupnog broja zaposlenih ispod 50 tisuća.
Najavio je da će tijekom ove godine biti intenzivirana privatizacija državne imovine, pa tako i javnih poduzeća pri ćemu će u državnom vlasništvu ostati ono što je vitalno za državu i naciju.
Napomenuo je da su skupovi poput današnjeg ranije održavani potajice, kako bi se, kako stoji u pojedinim optužnicama, izvlačio novac iz javnih poduzeća za stranačke i potrebe pojedinaca.
Kaže da to više nije tako, a čelnicima javnih poduzeća poručio je da su izloženi dodatnom pritisku javnosti više nego drugi u gospodarstvu.
“Tko god radi s državnom, ili netko njemu blizak, tko god traži kredite u državnim bankama ili posluje s državnim tvrtkama, a istovremeno je aktivan u javnom sektoru u politici ili kao dužnosnik, član uprava, istaknuta osoba u upravama javnih poduzeća, mora znati da se na njega primjenjuju drukčiji kriteriji”, kaže premijer spominjući izreku “kako plemstvo obvezuje”.
Dodao je da osobno više neće tolerirati da ljudi sami sebe ne podvrgnu najstrožim kriterijima.
Ako obitelj posluje s tvrtkom u vlasništvu države, neka se dužnosnik unaprijed javni povjerenstvu za sukob interesa, kaže Milanović, kako se on i njegovi suradnici ne bi tjednima kasnije morali baviti problemima za koje osobno ne znaju i koji ih politički opterećuju, a možda uopće nisu kažnjivi.
“Ne možemo sve propisati, ali u primjeni općih načela bit ćemo strogi”, zaključio je Milanović.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić predstavio je rezultate poslovanja 20 najvećih javnih poduzeća prema kojima su njihovi prihodi u 2013. u odnosu na 2012. godinu porasli za 3,1 posto, na oko 30 milijardi kuna, a rashodi su smanjeni s 31,9 milijardi na 30,7 milijardi kuna u 2013. godini.
Dobit je u 2012. ostvarilo 10, a u 2013. godini 12 javnih poduzeća, a ukupna dobit u 2013. gotovo je pokrila gubitak iz 2012. godine od 1,5 milijarde kuna, kaže Grčić.
U 2013. bi ukupne investicije javnih poduzeća trebale doseći razinu iz 2012., to jest 9,2 milijarde kuna, a za 2014. očekuje se 12,4 milijarde kuna.
Grčić kaže kako Vlada biše nema vremena te da mora upregnuti javna poduzeća u ostvarenje svojih investicijskih ciljeva.
