Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu potonula za 7,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin najveći pad od travnja i znatno veći nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u rujnu pala za 3,7 posto u odnosu na kolovoz, dok je u odnosu na rujan prošle godine potonula za 7,7 posto.
Nakon što je u kolovozu blago ojačala, za 0,6 posto, industrijska je proizvodnja u rujnu ponovno u silaznoj putanji, a njezin je pad najveći od travnja, kada je potonula 9,4 posto.
To je i znatno veći pad nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u rujnu industrijska proizvodnja skliznula za 3,6 posto na godišnjoj razini. Njihove su se procjene pada kretale u rasponu od 2 do 4,8 posto.
„Nakon nešto pozitivnijih brojki u kolovozu, industrijska je proizvodnja ponovno oštro pala, gotovo kao u ožujku i travnju ove godine, što je i očekivano s obzirom na restrukturiranje domaće industrije, slabu inozemnu potražnju zbog recesije u eurozoni, te pad domaće potražnje“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
U rujnu je najviše, 12 posto na godišnjoj razini, potonula proizvodnja intermedijarnih proizvoda, a s padom od 6,2 postom slijedi proizvodnja energije.
Proizvodnja kapitalnih proizvoda pala je, pak, 3,9 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila 3, a netrajnih proizvoda 0,1 posto.
U prvih devet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 5,6 posto, a očekuje se i daljnje klizanje. Na nju će u nadolazećem razdoblju utjecati i prilagodba EU normama, kaže Šantić.
„U sadašnjim okolnostima pitanje je koliko se domaćih kompanija može pripremiti za borbu na europskom tržištu. Težimo postati izvozno orijentirano gospodarstvo, međutim na domaće kompanije negativno utječe činjenica da proizvođačke cijene rastu puno bržem dinamikom nego vani, što onda znači njihovu nižu cjenovnu konkurentnost i samim time manju mogućnost opstanka, a pogotovo što će se morati ukinuti protekcionističke mjere nakon ulaska u Europsku uniju“, zaključuje Zdeslav Šantić.
