Pakistan, zemlja kojoj je i Bog okrenuo leđa – ali talibani ne
Sukobi vojske i policije, plemenskih milicija, niza islamističkih grupa (Lashkar-e-Taiba, Tehrik-i-Taliban Pakistan, Tehreek-e-Nafaz-e-Shariat-e-Mohammadi) te tisuća stranih boraca (Saudijaca, Alžiraca, Čečena,Indonežana, Filipinaca i Ujgura) pretvorili su zemlju u ratnu zonu. Začarani krug vojnih ofenziva, mirovnih ugovora i bombaških napada diljem zemlje koji gotovo svaki tjedan potresaju Pakistan ne čini se blizu rješenja. Eskalacija samoubilačkih napada diljem Pakistana od 2007. godine odnijela je gotovo 10 000 života. Oni medijski praćeni – opsada Crvene džamije u Islamabadu, atentata na Benazir Buto te napadi na Mumbai obišli su cijeli svijet. Ne manje bitna činjenica je da su pogranična područja krijumčarski raj koji ozbiljno nagriza pakistansku ekonomiju pa se na temelju studija došlo do podatka da preko polovice pakistanskog BDP-a dolazi iz sive ekonomije.
Rat budućnosti u zemlji prošlosti
U rujnu 2009. bespilotna letjelica, pritiskom tipke operatera u američkoj zrakoplovnoj bazi negdje u Nevadi, ispalila je raketu i eliminirala zapovjednika Tehrik-i-Taliban Pakistan Baitullaha Mehsuda negdje u južnom Waziristanu.
Ova priča oslikava apsurd u kojemu se na bojištu koje je u najboljem slučaju zarobljeno u 19. stoljeću koristi tehnologija 21. stoljeća. Oslonac američke strategije uporaba je bespilotnih letjelica koje su se pokazale kao krajnje ekonomično i snažno psihološko oružje. S obzirom da je riječ o tajnim operacijama informacije se temelje na vijestima lokalnih medija te je nemoguće utvrditi učinkovitost tj. koliko je od oko 2000 ubijenih zapravo bila prava meta a koliko civilne žrtve (kolateralne ili zabunom).
Popis mrtvih zapovjednika islamskih militanata raste, pakistanske vlasti službeno prosvjeduju, broj napada raste (vrhunac prošle godine) no stanje na terenu se ne poboljšava. Savezništvo SAD i Pakistana datira još iz razdoblja hladnog rata no intenzivirano je nakon 2001. godine te je od onda Pakistan primio $12 milijardi vojne i $6 milijardi civilne pomoći. Zadnji paket petogodišnje pomoći vrijedan $7,5 milijardi dopunjen je krajem prošle godine sa dodatne $2 milijarde za povećanje angažmana u borbi protiv terorizma. Veliki dio ovih sredstava pronevjeren je kao što je bio slučaj sa saudijskim i američkim milijunima osamdesetih i devedesetih godina.
Budućnost
Unatoč pokušajima SAD-a i Kine da zaustave klizanje u ponor Pakistana, čiji je gospodarski i pravni sustav na pragu sloma, perspektiva novog Afganistana čini se sve izglednijom. Zemlja koja je sada glavni inkubator islamskih fundamentalista čitavog svijeta i čija je svemoćna tajna služba ISI duboko isprepletena sa brojnim talibanskim militantnim skupinama dodatna je opasnost zbog svojeg nuklearnog arsenala (sami možete zaključiti kolika je vjerojatnost da s vremenom neka teroristička skupina dođe u posjed nuklearnog oružja). Poučeni iskustvima vrlo je vjerojatno da će povratak autoritativne vojne vlasti biti posljednji pokušaj zaustavljanja talibanizacije Pakistana.