Upravo je demistifikacija pasivnih kuća – njihove cijene, projektiranja i izvedbe bio jedan od lajtmotiva «prvog seminara o pasivnoj kući za profesionalce u graditeljstvu» u organizaciji dipl.ing.arh., Ljubomira Miščevića, voditelja PASS-NET projekta EU za Hrvatsku.
Toplinske pumpe, kolektori i vjetrenjače
«Kuće budućnosti» kakvim ih smatraju predavači ovog seminara grijanje, hlađenje i struju dobivaju iz obnovljivih izvora energije te iz sustava toplinskih pumpi. Solarne ploče na krovu, mini-vjetrenjače u dvorištu, a u podrumu pumpe koje toplinu zraka, vode ili zemljine unutrašnjosti pretvaraju u grijanje. Iskoristivost obnovljivih izvora energije maksimalna je.
Višeslojni nepropusni prozori te pažljiva orijentacija same kuće prema stranama svijeta neki su od preduvjeta za postizanje rigoroznih standarda koje građevina mora zadovoljiti kako bi dobila epitet «pasivne kuće.»
Litra i pol loživog ulja po kvadratu godišnje!
Ovakve kuće ne smiju trošiti više od litre i pol loživog ulja po kvadratnom metru godišnje. To čini uštedu od gotovo 90 posto energetske potrošnje u odnosu na klasičnu gradnju u Hrvatskoj. Kuća ima svoj sustav ventilacije koju održava temperaturu ugodnom tijekom cijele godine, bez obzira na temperaturu okoliša. Tako nestaje potreba za tradicionalnim grijanjem radijatorima koje u potrošnji energije u tradicionalnim kućanstvima uzima preko 75 posto.
Ovakve kuće u svijetu i nisu neka novost. Prva pasivna kuća projektirana je u Njemačkoj, 1990 godine. Hrvatska je tada imala svojih problema koji su prevazilazili prekomjerno emitiranje energije u okoliš. Dvadeset godina kasnije međutim, stvari se nisu previše promijenile. Svega tri pasivne kuće izgrađene u Hrvatskoj, začuđujuće je mali broj.
“Vlada se mora uključiti”
– Gradnja pasivne kuće u Njemačkoj svega je 8 posto skuplja nego klasična gradnja. Tome dodajte poticaje koje njemačka Vlada za razliku od naše, isplaćuje za gradnju ekoloških projekata i jasno je da su investitori u plusu, – objašnjava organizator konferencije arhitekt Ljubomir Miščević.
– Mi ne samo da nemamo nikakve poticaje, nego se potencijalne investitore nepotrebno opterećuje visokim nametima pri gradnji ovakvih objekata. Ipak, stvari se u Hrvatskoj polako mijenjaju na bolje. Ulaskom u EU i Hrvatska će postepeno prihvaćati nove trendove, a mi smo tu da treniramo buduće trenere – slikovito objašnjava Miščević.
Ekonomska isplativost u prvi plan!
Bez obzira na trenutno loš tretman ovakvih projekata na domaćem tržištu, konferencija je protekla u pozitivnom i optimističnom tonu, sa velikim brojem ideja i iskustava «sa terena.»
Inženjeri građevine, arhitekture i strojarstva složni su kako će budućnost donijeti više kuća s kolektorima na krovovima, niskim emisijama energije u atmosferu i na kraju krajeva manjim računima. Jer bez ekonomske isplativosti i najvećim optimistima je jasno kako svaka ideja ostaje upravo to – samo dobra ideja.
