Plava karta izgleda vrlo slično novoj njemačkoj osobnoj karti i Dautmamet Redžepov je ponosno drži u ruci. Taj Turkmenistanac je u kolovozu preko svog poslodavca, energetskog diva RWE-a, došao u Hamburg. Taj koncern radi na jednom istraživačkom projektu u njegovoj domovini i Redžepov je pravi čovjek za njih. Za Plavu kartu do dolaska u Njemačku nije znao, ali sada je oduševljen da je mogao tako brzo dobiti stalnu dozvolu boravka. Ako netko nauči dobro njemački i ima ugovor za posao, može neograničenu dozvolu boravka dobiti već nakon dvije godine. Za Redžepova, koji tek što je napunio tridesetu, bila je to dodatna motivacija da što prije nauči njemački.
Indijci – česti vlasnici Plave karte
Ali to nije jedina okolnost koja oduševljava mladog stručnjaka za plin i naftu. Odluku da se preseli u Njemačku olakšala mu je i činjenica da može u svoju novu domovinu povesti i svoju suprugu Eneš Bašimovu. I ona je odmah dobila dozvolu za boravak i rad. Za razliku od članova obitelji nisko kvalificiranih migranata, ona ne mora dokazati znanje njemačkog.
Plava karta se u Njemačkoj izdaje od kolovoza i u Hamburgu nailazi na veliki interes. Gradske vlasti su izdale već 163 Plave karte. Do sada još nema pouzdanih brojki za cijelu zemlju. “Posebno mnogo ih se izdaje Indijcima”, upućuje Birte Steller iz Welcome Centra. Tamo kvalificirane pridošlice na njemačkom tržištu rada mogu dobiti korisne savjete o dozvoli boravka, Plavoj karti i svakodnevnom životu. Hamburško gospodarstvo treba djelatnike u luci, zračnom prometu, brodarskim poduzećima, na polju obnovljive energije i kompjuterskih igara, kaže Steller.
Njemačka treba kvalificirane doseljenike
Ona je na Plavu kartu prije njezinog uvođenja gledala kritično. Bojala se da će minimalna granica godišnjih prihoda od 35.000 do 45.000 koja je postavljena kao uvjet za dobivanje Plave karte navesti njemačka poduzeća da radije zapošljavaju jeftinije stručnjake iz inozemstva nego skuplje iz vlastite zemlje. Još je rano za donošenje konačne ocjene, kaže djelatnica Welcome Centra izbjegavajući tako direktan odgovor na pitanje je li u međuvremenu promijenila mišljenje i konstatira: “Moramo cijelu situaciju promatrati još neko vrijeme.”
Prema rezultatima ankete Instituta za istraživanje tržišta rada iz Nürnberga, u prvoj polovici 2011. godine osam posto njemačkih poduzeća nije moglo naći primjerene kandidate za poslove za koje se traži visoko kvalificirana radna snaga. To je doduše manje nego 2000., ali ukupno gledano trend nije u opadanju. Još poduzeća uglavnom mogu pokriti svoje potrebe za kvalificiranom radnom snagom, ali većina ih ne računa da će tako ostati i u budućnosti. Jedan od razloga za to je demografska slika Njemačke. Njemačko stanovništvo, naime, stari. To posebno može postati problem u manjim poduzećima – kada se neko mjesto duže vremena ne može popuniti.
