Poduzeća su sve zabrinutije zbog nepredvidivog poslovnog okruženja koje se očituje u nestabilnim tržištima (br. 2) i rastućim političkim opasnostima poput protekcionizma ili terorizma. Ostali razlozi za zabrinutost koji su u porastu su digitalne dileme koje proizlaze iz novih tehnologija i cyber rizika (br. 3) te prirodne katastrofe (br. 4). Međutim, najveći razlog za zabrinutost i dalje su gubici zbog zastoja u poslovanju (br. 1). To su ključni zaključci šestog godišnjeg Allianzovog barometra rizika kojim su se analizirali korporativni rizici na globalnoj razini, odnosno rizici prema regiji, državi, industriji i veličini kompanije.
Zastoj u poslovanju već je petu godinu zaredom glavni rizik (37 % odgovora), prvenstveno zato što može dovesti do značajnih gubitaka prihoda, ali i zbog pojave brojnih novih okidača, posebno nematerijalne štete ili nematerijalnih opasnosti poput cyber incidenata i poremećaja uzrokovanih političkim nasiljem, štrajkovima i terorističkim napadima. Ovaj trend djelomično proizlazi iz uspona „Interneta stvari“ (Internet of Things, IoT) i sve veće međusobne povezanosti strojeva, kompanija i njihovih lanaca opskrbe koja lako može višestruko uvećati gubitke u slučaju incidenta. Poduzeća su također suočena s potencijalnim financijskim gubicima zbog promjena u političkom okruženju (Brexit, Trump, predstojeći izbori u Europskoj uniji itd.) koje uzrokuju strah od rastućeg protekcionizma i antiglobalizacije.
„Poduzeća diljem svijeta pripremaju se za godinu punu nesigurnosti“, tvrdi Chris Fischer Hirs, glavni izvršni direktor AGCS-a. „Nepredvidive promjene u pravnom, geopolitičkom i tržišnom okruženju diljem svijetu ključne su teme rasprave risk managera i top managementa. Osim poznatih opasnosti od požara i prirodnih katastrofa, javljaju se novi rizici, a oni zahtijevaju promišljanje i izmjenu postojećih alata za praćenje rizika i upravljanje njima.“
Kretanja na tržištu i nestalno tržište (31 % odgovora) drugi je najvažniji poslovni rizik u 2017. godini i vodeći razlog za zabrinutost u zrakoplovstvu/obrani, financijskim uslugama, u nautičkom sektoru te sektorima otpreme i transporta, te općenito diljem regije Afrike i Bliskog istoka. Kako bi predvidjele sve nagle promjene pravila koje bi mogle utjecati na tržišta, poduzeća će trebati uložiti više sredstava u bolje politike praćenja, odnosno donošenje novih politika u cijelom svijetu u 2017. Prema osiguravatelju potraživanja Euler Hermes, podružnici Allianza, od 2014. godine na globalnoj se razini godišnje uvede 600 do 700 novih trgovinskih prepreka.
Istovremeno sve veće oslanjanje na tehnologiju i automatizaciju mijenja i ometa poduzeća u svim sektorima industrije. Iako digitalizacija poduzećima otvara nove mogućnosti, ona isto tako mijenja prirodu korporativne imovine od većinski materijalne prema sve više nematerijalnoj imovini. To sa sobom donosi nove opasnosti, prije svega cyber rizike (30 % odgovora). Poduzeća su globalno rangirala cyber napade na 3. mjesto, dok su u Sjevernoj i Južnoj Americi te Europi oni na 2. mjestu, a u Njemačkoj i UK-u predstavljaju vodeći rizik. Oni su istovremeno vodeći razlog zabrinutosti na globalnoj razini za poduzeća u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija te sektoru maloprodaje/veleprodaje.
Opasnost od cyber napada sada ide daleko šire od hakiranja, narušavanja privatnosti i krađe podataka, iako će novi propisi o zaštiti podataka za kompanije pogoršati posljedice takvih događaja. Poduzećima istječe vrijeme u kojem se trebaju pripremiti za provedbu nove Opće uredbe o zaštiti podataka u Europi u 2018. godini – iako će cijena usklađivanja biti visoka, kazne bi mogle biti još više ako to ne učine. Osim toga, sve veća međusobna povezanost i razrađenost cyber napada ne predstavlja samo veliku izravnu opasnost za kompanije, već i neizravnu opasnost preko izloženih ključnih infrastruktura poput IT infrastrukture, te infrastrukture za vodoopskrbu i napajanje električnom energijom. Uz to također postoji opasnost od tehničkog kvara ili ljudske pogreške, što može uzrokovati dugotrajnu i raširenu izloženost opasnosti od zastoja u poslovanju. U okruženju digitalizirane proizvodnje ili industrije 4.0 nepodnošenje podataka ili njihovo krivo tumačenje može zaustaviti proizvodnju. Poduzeća moraju razmišljati o podacima kao o imovini i o tome što može spriječiti uporabu tih podataka. Rezultati također pokazuju da manja poduzeća potencijalno podcjenjuju cyber rizike: u toj su kategoriji (prihodi manji od 250 milijuna eura) cyber rizici tek na 66. mjestu. Međutim, utjecaj ozbiljnog incidenta mogao bi biti puno štetniji upravo za takve tvrtke.
Prirodne katastrofe (br. 4) i klimatske promjene / rastuća nepredvidivost vremenskih uvjeta (zasebno 24 % i 6 % odgovora) također zauzimaju visoko mjesto na dnevnom redu poduzeća za ovu godinu, posebno u Aziji gdje se dogodila najskuplja katastrofa u svijetu u 2016. godini – potres u gradu Kumamoto (Japan). Prirodne su katastrofe najveći izvor zabrinutosti u Japanu i Hong Kongu, te na svjetskoj razini među kompanijama koje se bave inženjerstvom/ građevinarstvom te energetskim i komunalnim kompanijama. „Prirodne katastrofe i klimatske promjene brinu i naše klijente i društvo u cjelini“, tvrdi Axel Theis, član Uprave kompanije Allianz SE. „Moramo pretpostaviti da će globalno zagrijavanje iznad 1,5 °C značajno povećati štetu od klimatskih uvjeta, primjerice toplinskih valova i porasta razine mora. Naša osiguravateljska zadaća jest razviti rješenja za takve scenarije te u suradnji s našim klijentima i javnim partnerima uspostaviti mjere prevencije i zaštite osiguranja.“
U Europi su prva tri poslovna rizika zastoj u poslovanju i opskrbnom lancu, cyber napadi (cyber kriminal, curenje informacija, tehnički kvarovi povezani s IT tehnologijom) i kretanja na tržištu (nestalnost, žestoka konkurencija, stagnacija tržišta).
U Hrvatskoj pak uz promjene u zakonskim aktima, promjene vlasti, gospodarske sankcije, protekcionizam itd., kao najčešće prepoznat rizik na visokom drugom mjestu nalaze se kretanja na tržištu (nepredvidivost, veće tržišno natjecanje / novi sudionici, spajanja i preuzimanja, stagnacija tržišta, fluktuacije na tržištu) te makroekonomska kretanja (programi štednje, povećanje cijena dobara, deflacija, inflacija) na trećem mjestu.
„Najveći rizici koje prepoznaje korporativni sektor u Hrvatskoj vezani su uz uvjete poslovanja i održavaju iskustva prethodnih godina. Upravo česte zakonske izmjene i promjene regulatornog okvira poduzeća navode kao jedan od najvećih problema u poslovanju na hrvatskome tržištu.“, izjavio je Kristijan Buk, član uprave za financije Allianza Zagreb d.d.
Konkretni profili rizika za regije i sektore
Šesti godišnji Allianzov barometar rizika koji objavljuje kompanija Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS) temelji se na istraživanju provedenom na 1237 stručnjaka za rizik iz 55 država. Uz regionalnu analizu u Allianzovu barometru rizika također se istražuju rizici povezani s konkretnim sektorom, na primjer za sektor proizvodnje, sektor pomorstva i brodogradnje te za ostale velike industrije.
