Gordan Maras iz SDP-a najavljuje unapređenje informatičke umreženosti države odnosno njenih institucija koje, prema planu Kukuriku koalicije, od 2014. godine neće od građana smjeti tražiti dokumente koje ima u svom sustavu.
Politička prepucavanja
Kaže i da će koalicija, dođe li na vlast, razvoju informatičke infrastrukture pristupiti ozbiljno kao gradnji autocesta 2000. godine.Domagoj Juričić iz HDZ-a odgovora da je prema njegovu iskustvu vrlo teško kroz državnu administraciju provesti odluke kakve najavljuje Maras, a rezerviran je i prema, kako je rekao, pristupu koji se zasniva na zabranama i dekretima.Podsjeća da je država od 2003. godine učinila puno na informatizaciji javne uprava i općenito uvođenju suvremenih informatičkih i komunikacijskih tehnologija u funkcioniranje države, uloživši više milijardi kuna. Problem je za njega u tome što su ta rješenja često bila slabo ili nikako korištena, pa je opravdano postaviti pitanje o svrsi ulaganja. Pritom je spomenuo malo i srednje poduzetništvo koje prema njegovim riječima kaska u informatizaciji poslovnih procesa.
Realna situacija
Problem broj jedan poslovnog sektora je nelikvidnost i njemu poduzetnici posvećuju najviše vremena, pa ne stignu razmišljati o ICT-u u, odgovora predsjednik HUP-ove udruge informacijske i komunikacijske djelatnosti Hrvoje Sagrak.Trendovi u informatizaciji Hrvatske prema njemu su negativni pri čemu podsjeća na skromno 54. mjesto među 138 zemalja u području IT-a u analizi Svjetskog gospodarskog foruma o konkurentnosti nacionalnih gospodarstava. Korelacija između rasta BDP-a i i ulaganja u ICT je pozitivna i to može biti putokaz Hrvatskoj, kaže Sagrak.
Budućnost je u obrazovanju
Na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici HSS-a Tihana Kraljić i HSLS-a Miljenko Šimpraga. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Kraljić ističe da poduzetnici u ICT sektoru nisu bili bez poticaja i subvencija, kao ni oni iz drugih grana. HSLS-ovac Šimpraga smatra da je budućnost sektora prije svega u kvalitetnom tehničkom i poduzetničkom obrazovanju.Prema podacima iznesenim na skupu, u sektoru ICT-a u Hrvatskoj radi 28 tisuća ljudi, od kojih 13 tisuća u komunikacijama i 15 tisuća u računalnom biznisu. Ukupno, to je duplo više nego u brodogradnji kojoj se, kako se čulo, posvećuje znatno veća pažnja, ali i i dvaput manje od prosjeka zemljama EU-a prema udjelu u ukupnom stanovništvu.
