Slabe nacionalne valute
Poljska, Češka, Mađarska i Rumunjska danas su izašle s priopćenjem u kojem slabljenje zlota, češke krune, forinte i leja nije proporcionalno slabljenju ekonomskih aktivnosti u tim zemljama. Tu je inicijativu prije desetak dana pokrenuo mađarski premijer Ferenc Gyurcsány, pozivajući zemlje srednje Europe da izdvoje 100 milijardi eura za pomoć posrnulim novim članicama Unije.
Banke, ponajprije austrijske, zabrinute su zbog negativnog trenda pada valuta. Austrijske su banke najveći zajmodavci u regiji i njihova vlada traži modele financiranja banaka fondovima pomoći.
Hina prenosi da je guverner rumunjske središnje banke Mugur Isărescu rekao kako je njegova institucija spremna poslužiti se čitavim nizom instrumenata da bi poduprla lej, uključujući one vezane uz kamatne stope te zahtjeve u vezi s obveznim rezervama. Jačanje poljskog zlota u proteklih nekoliko dana također proizlazi iz nastojanja poljske vlade usmjerenih na uključenje Poljske u Europski mehanizam valutnih tečajeva (ERM) do svibnja ili lipnja, što je jedan od ključnih preduvjeta za usvajanje eura. Poljska vlada i dalje se zalaže za ulazak zemlje u eurozonu do 2012. godine, unatoč izostalom entuzijazmu tamošnje oporbe i predsjednika Lecha Kaczynskog. Tri ostale zemlje učinile su manje glede napretka na putu prema prihvaćanju eura.
Zajedno jači
Čini se da će tendencija slabljenja nacionalnih valuta u zemljama istočne Europe biti izraženija nego što su se njihove vlade nadale. Velike su ekonomije paketima pomoći donekle stabilizirale svoja gospodarstva iako su dionice diljem Europe početkom tjedna opet padale. Zemlje koje nemaju ekonomsku snagu za samostalno djelovanje pokušavaju tako osnažiti gospodarstvo.
