Povratak u budućnost u Vukovaru, Iloku i Vinkovcima

Upoznajte ih glavom i bradom! Nobelovca  Lavoslava Ružičku, vladara Nikolu Iločkog i bana Josipa Šokčevića. Njih trojica dočekuju goste u Vukovaru, Iloku i Vinkovcima, pričajući priče o svojim gradovima, načinu života i svojim dostignućima… Kako je to moguće, upitat će se stariji među vama, a mlađi sigurno već znaju da je riječ o hologramu, čudu moderne tehnologije.

Zbog njega obožavamo parfeme

U jednoj od prostorija rodne kuće Lavoslava Ružičke u Vukovaru, ovaj kemičar – kojemu danas, primjerice , možemo zahvaliti što uživamo u finim parfemima ili u školama učimo o sintezi spolnih hormona – posjetiteljima prvo zaželi dobrodošlicu njegov grad. Nakon toga u svega 12 minuta ispriča priču o bogatom životnom putu,  od skromnog vukovarskog dječaka do dobitnika Nobelove nagrade. Ako niste bili u njegovoj rodnoj kući, otkrit ćemo vam kako je ovo najveće priznaje Ružička dobio 1939. za rad „Polimetileni i viši terpeni“, a baš ti potonji vrlo su interesantni u već spomenutoj industriji parfema. Možda sve ovo i možete pronaći googlanjem, no – priznat ćete – susret s Ružičkom u 21. stoljeću (više od četrdeset godina nakon njegove smrti), posebno je iskustvo.

Vinkovci

Dva braka, osmero djece…

U središtu Iloka u Kuriji Brnjaković upoznat ćete Nikolu Iločkog. Za njegove vladavine Ilok je proživljavao svoje zlatno doba. Osim o brojnim ratovima s Turcima – koje je cijelog svojeg života držao daleko od Europe, vlastitom novcu – „srebrnim denarima“ – na kojem je po prvi puta prikazan grb sa šahovnicom, „oživjeli“  iločki vladar priča o svoja dva braka. Doznat ćete kako je imao čak osmero djece, ali ga je , nažalost, samo jedan sin nadživio, a govorit će i o strašnoj kugi koja je poharala pola Europe…

Kad ne mogu kako hoću, neću ni kako drugi hoće

U Gradskom muzeju Vinkovci dočekat će vas – Dika. Tako su zvali bana Josipa Šokčevića u 19. stoljeću. Nadimak je zaslužio radom i ostavštinom kojom se i danas ponosi ovaj kraj. Pokrenuo je gospodarstvo, gradio prve željezničke pruge u Hrvatskoj, uveo hrvatski jezik u upravu i škole, podupirao Ilirski pokret… Pričat će vam o revolucionarnoj 1848. –  to je, kaže, bila bitka njegova života, jer je imao zadatak slomiti bunu u Veneciji, koja je bila glavna točka otpora protiv austrijske vlasti. Otkriva Šokčević i što se na njegovu inicijativu održavalo na mjestu današnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i zbog čega ga je krunidba cara Franje Josipa „stajala glave“… Zanima vas? Zapravo bi najbolje bilo da se uputite u Vinkovce i sve doznate iz prve ruke, ali odlučili smo i to podijeliti s vama. U Zagrebu je 1864. održana prva Dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba, a dvije godine kasnije ban Šokčević podnio je ostavku jer se osjećao izigranim od strane Austrije koja je nakon rata s Pruskom sklopila nagodbu s Mađarima i Hrvate prepustila da se sami s njima dogovaraju.

Hologram

“Takve nepravde nijesam mogao više trpjeti i zahvalio sam se; jer – kada ne mogu kako hoću, neću ni kako drugi hoće… Ovako je poštenije i časnije po mene“, izjavio je omiljeni hrvatski ban svom rođaku.

Šokčević je – otkriva nam i to njegov hologram – najzaslužniji za liberalizaciju brojnih građanskih prava, među kojima je bilo i pravo na točenje alkohola. A nigdje kao u Srijemu i Slavoniji nećete naći tako mirisnih rakija i vrhunskih vina koja su proslavila Srijemskog vinogorje. E pa, živjeli!

Što je ViCTour?

Hologrami povijesnih osoba izrađeni su u sklopu turističkog projekta Virtualni i kulturni turizam – ViCTour, koji je sufinanciran sredstvima Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014. – 2020. Vrijednost ovog projekta je 920 tisuća eura, od čega je Vukovarsko-srijemska županija, kao njegov nositelj, sudjelovala s 280 tisuća eura.

Podijeli

Odgovori

Top