Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Predložene izmjene ZPK-a – nepotrebne, diskiminatorne i protuustavne

Neke od mjera predložene izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) su nepotrebne, diskriminatorne i protuustavne i mogu izazvati pravnu nesigurnost, koja bi kroz potencijalne tužbe mogle državu, odnosno porezne obveznike, stajati stotine milijune kuna, a utjecat će i na buduću spremnost banaka da odobravaju kredite, rečeno je na današnjem okruglom stolu o prijedlogu izmjena ZPK-a u organizaciji magazina Banka i Hrvatske udruge banaka (HUB).

Neke od mjera predložene izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) su nepotrebne, diskriminatorne i protuustavne i mogu izazvati pravnu nesigurnost, koja bi kroz potencijalne tužbe mogle državu, odnosno porezne obveznike, stajati stotine milijune kuna, a utjecat će i na buduću spremnost banaka da odobravaju kredite, rečeno je na današnjem okruglom stolu o prijedlogu izmjena ZPK-a u organizaciji magazina Banka i Hrvatske udruge banaka (HUB).

Pravni savjetnik HUB-a Igor Tepšić kaže kako je taj zakonski prijedlog u nekim dijelovima nepotreban, jer uređuje pitanja već uređena npr. Zakonom o obveznim odnosima. Uz to, pozitivno diskriminira građane zadužene u švicarskim francima (CHF) u odnosu na dužnike u ostalim valutama te povlašćuje korisnike potrošačkih kredita, a protuustavan je, uz ostalo, jer narušava ravnopravnost ugovornih strana – pogoduje korisniku kredita na štetu banaka.

Kao primjer navodi nepravomoćnu presudu u kolektivnoj tužbi udruga Franak i Potrošač protiv osam hrvatskih banaka, koja nalaže da se kamatna stopa na kredite u CHF vrati na početnu, dok predloženi ZPK traži da se kamata spusti na još nižu razinu. Dakle, kaže Tepšić, teoretski je nemoguće da se presuda i zakon poklope i nastat će pravna nesigurnost bez presedana, jer se postavlja pitanja što poštovati, ugovor dužnika i banke, presudu ili zakon.

Član saborskog Odbora za pravosuđe Mihajlo Dika je pak podsjetio da se Ustavom jamči sloboda ugovaranja i vlasništva, koje se može ograničiti samo zbog ugroze javnog interesa (prirode, okoliša i zdravlja ljudi). Predlaganjem ovog zakona posredno se priznaje da su ugovori o kreditima u CHF pravno valjani i na temelju njih banke su stekle određena imovinska prava. Ako se ti ugovori novim ZPK-om retroaktivno mijenjaju, radi se o eksproprijaciji prava banaka, koje onda imaju pravo na naknadu gubitaka koji će iz toga proizaći. Pritom se ekproprijacija vrši u korist samo određene kategorije građana i pitanje je da li je to javni interes, istaknuo je Dika.

Protuustavna je, prema njegovom mišljenju, i činjenica da se predloženim zakonom zanemaruje interes jedne od ugovornih strana, odnosno banaka koje ne mogu izaći iz za njih štetnog ugovornog odnosa.

Saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić pak smatra da država u kamatne stope ne treba intervenirati zakonom, već svojom ekonomskom politikom, odnosno načinom na koji se na tržištu pojavljuje kao tražitelj kredita – cijena koju država plaća kada se zadužuje početna je točka cijene zaduženja za sve ostale dužnike u toj zemlji.

S tim se slaže i voditelj Savjeta za gospodarstvo predsjednika Republike Boris Cota, koji je tome dodao da na premiju rizika utječe i često mijenjanje zakona, na što država može utjecati.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne stranke Dragan Kovačević stoga je izrazio nadu da će “prevladati zdrav razum” i da će taj zakonski prijedlog u saborskoj raspravi ipak biti izmijenjen i državu, odnosno porezne obveznike poštediti potencijalnih milijunskih tužbi.


Napisao

Pročitajte još:

Ljudski resursi

U prilogu donosimo 7 koraka pomoću kojih ćete djelovati uvjerljivo, te se prezentirati i pokazati kako ste osoba koja posjeduje integritet.

Komentari

S eksplozijom e-trgovine raste i broj skladišta diljem svijeta. Naime, s procijenjenih 151.000 skladišta u 2020. očekuje se rast na 180.000 skladišta do 2025....

Komentari

'Recite nam nešto o sebi' je pitanje koje nećete moći izbjeći ni na jednom intervjuu za posao.

Komunikacija

Konflikti su više nego samo nesporazumi, naime kod konflikata pojedinci osjećaju prijetnju sebi, te stoga ne možemo misliti kako će nestati sami od sebe.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.