Predložene izmjene ZPK-a – nepotrebne, diskiminatorne i protuustavne

Predložene izmjene ZPK-a – nepotrebne, diskiminatorne i protuustavne

Pravni savjetnik HUB-a Igor Tepšić kaže kako je taj zakonski prijedlog u nekim dijelovima nepotreban, jer uređuje pitanja već uređena npr. Zakonom o obveznim odnosima. Uz to, pozitivno diskriminira građane zadužene u švicarskim francima (CHF) u odnosu na dužnike u ostalim valutama te povlašćuje korisnike potrošačkih kredita, a protuustavan je, uz ostalo, jer narušava ravnopravnost ugovornih strana – pogoduje korisniku kredita na štetu banaka.

Kao primjer navodi nepravomoćnu presudu u kolektivnoj tužbi udruga Franak i Potrošač protiv osam hrvatskih banaka, koja nalaže da se kamatna stopa na kredite u CHF vrati na početnu, dok predloženi ZPK traži da se kamata spusti na još nižu razinu. Dakle, kaže Tepšić, teoretski je nemoguće da se presuda i zakon poklope i nastat će pravna nesigurnost bez presedana, jer se postavlja pitanja što poštovati, ugovor dužnika i banke, presudu ili zakon.

Član saborskog Odbora za pravosuđe Mihajlo Dika je pak podsjetio da se Ustavom jamči sloboda ugovaranja i vlasništva, koje se može ograničiti samo zbog ugroze javnog interesa (prirode, okoliša i zdravlja ljudi). Predlaganjem ovog zakona posredno se priznaje da su ugovori o kreditima u CHF pravno valjani i na temelju njih banke su stekle određena imovinska prava. Ako se ti ugovori novim ZPK-om retroaktivno mijenjaju, radi se o eksproprijaciji prava banaka, koje onda imaju pravo na naknadu gubitaka koji će iz toga proizaći. Pritom se ekproprijacija vrši u korist samo određene kategorije građana i pitanje je da li je to javni interes, istaknuo je Dika.

Protuustavna je, prema njegovom mišljenju, i činjenica da se predloženim zakonom zanemaruje interes jedne od ugovornih strana, odnosno banaka koje ne mogu izaći iz za njih štetnog ugovornog odnosa.

Saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić pak smatra da država u kamatne stope ne treba intervenirati zakonom, već svojom ekonomskom politikom, odnosno načinom na koji se na tržištu pojavljuje kao tražitelj kredita – cijena koju država plaća kada se zadužuje početna je točka cijene zaduženja za sve ostale dužnike u toj zemlji.

S tim se slaže i voditelj Savjeta za gospodarstvo predsjednika Republike Boris Cota, koji je tome dodao da na premiju rizika utječe i često mijenjanje zakona, na što država može utjecati.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne stranke Dragan Kovačević stoga je izrazio nadu da će “prevladati zdrav razum” i da će taj zakonski prijedlog u saborskoj raspravi ipak biti izmijenjen i državu, odnosno porezne obveznike poštediti potencijalnih milijunskih tužbi.

Podijeli

Odgovori

Top