U svibnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 4,4 posto na godišnjoj razini, što je manji pad nego mjesec dana prije, ali veći nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u svibnju nominalno pao za 1, a realno za 4,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je veći pad potrošnje nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da će pad potrošnje u svibnju na godišnjoj razini iznositi 3,9 posto. Svi anketirani očekivali su pad, i to u rasponu od 2,5 do 5,0 posto.
Premda oštar, to je manji pad potrošnje nego u travnju, kada je promet u trgovini na malo potonuo 7,3 posto, što je bio njegov najveći pad od travnja 2010. godine.
Nakon što je u prva dva mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao, u posljednja tri znatno je pao.
„Bilo je jasno da je rast potrošnje iz prva dva mjeseca neodrživ, posebice nakon oštrog pada u travnju. Posljedica je to smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava, niske razine zaposlenosti i tek skromnog rasta neto plaća. Tu je i rast cijena energenata i komunalnih usluga. Zbog toga će i u nastavku godine građanima ostati manje raspoloživog dohotka za potrošnju, pa u cijeloj godini očekujem smanjenje potrošnje od oko 3 posto“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Na potrošnju bi idućih mjeseci mogla utjecati turistička sezona jer dosadašnji podaci ukazuju na rast kako dolazaka turista, tako i noćenja.
„Za očekivati je da će turista biti više. No, mnoge su europske zemlje u krizi, što će dovesti do promjene u ponašanju turista, pa će trošiti opreznije. Stoga je teško za očekivati da će njihova potrošnja imati odlučujući utjecaj koji bi preokrenuo trendove u maloprodaji“, kaže Zdeslav Šantić.
Oštar pad industrijske proizvodnje i potrošnje u travnju i svibnju najavljuje veći pad gospodarstva u drugom tromjesečju nego u prvom, kada je bruto domaći proizvod skliznuo 1,3 posto.
„U drugom tromjesečju nije došlo samo do pogoršanja trendova u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama Europe, pa se čak i u Njemačkoj spominje mogućnost recesije. Uz takvo nepovoljno međunarodno okruženje, te naslijeđene domaće strukturne slabosti, pad BDP-a mogao bi u drugom kvartalu biti nešto izraženiji nego na početku godine“, zaključuje Zdeslav Šantić.
Detaljnije izvješće o prometu u trgovini na malo DZS će objaviti za dva tjedna.
