Udruga Vjetrenjača navodi na internetskoj stranici http://nabava.vjetrenjaca.org da je podatke prikupila iz javnih izvora – Narodnih novina, Državnog zavoda za statistiku, javnog registra FINA-e, registra trgovačkih sudova i različitih registara poslovnih i bonitentnih podataka. Ističu da su podatke provjeravali, ali da ih treba smatrati informativnima i okvirnima.
Rakar razotkrio kako je podijeljeno 80 milijardi kuna kroz javne nabave
Registar je dostupan za pretraživanje od ponedjeljka, 28. studenog, Vjetrenjača je prikupila podatke o svim izvršenim i oglašenim javnim nabavama u Hrvatskoj od 1. srpnja 2009. do 1. studenog 2011.
Time je, navode, pokriveno oko šezdeset tisuća ugovora o javnoj nabavi ukupne vrijednosti od gotovo 80 milijardi kuna naručenih od strane 4.400 pravnih osoba obveznika javne nabave i isporučenih više od 13.000 ponuditelja.
Udruga je pokrenula taj projekt jer smatra da je postupak javne nabave netransparentan i dizajniran kako bi se što više podataka sakrilo. Stranicu je namijenila onima koji se bave javnom nabavom, novinarima, istraživačima i svima koje zanima kako država troši javni novac.
‘Iz toga možemo izvlačiti zaključke je li tu sve bilo u redu ili nije, možemo naći zanimljivih podataka samo promatrajući tu bazu. To je jedan vrlo složen i zanimljiv set podataka o ponašanju i informacija o tome kako država troši novac’, izjavio je Rakar za HTV, a za Novu TV pojasnio: ‘Da je u postupku javnih nabava mnogo nelogičnosti vidi se iz niza primjera. Neke tvrtke koje se, primjerice, bave isporukom uredskog materijala, u jednom trenutku bave se građevinom. Vidljive su i tvrtke koje imaju neuobičajeno visok postotak dobiti iz poslovanja. ‘Recimo model Fimi Medie se u biti bazirao na tome. Dakle, ljudi su preplatili nekakvu uslugu, Fimi Media je legalno platila porez na dobit na to i onda su taj novac koristili za financiranje političkih stranaka.’
Jutarnji list, kojemu je Rakar nekoliko dana prije javne objave dokumentacije ustupio link za pretraživanje baza podataka, piše. između ostalog, i o tvrtki Soboli, čiji je predsjednik Uprave i suvlasnik do 2005. bio aktualni ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i koja je u 2009. i 2010. dobila od države poslove u vrijednosti 7,2 milijuna kuna. Valja podsjetiti da je Kamarko formalno prodao svoj udjel u tvrtki prije nekoliko godina, kada je postao ravnatelj Središnje obavještajne agencije.
Najveći ugovor, vrijedan 2,5 milijuna kuna, potpisan je s Hrvatskim autocestama 3. kolovoza 2009. Tvrtka je bila zadužena za ‘projektantski i stručni nadzor nad implementacijom sustava za tehničku zaštitu te edukaciju i provjeru osposobljenosti djelatnika za korištenje sustava’. Točnije, za videonadzor na autocestama. Bili su jedini ponuditelj i baš su točno u lipu pogodili vrijednost ugovora.
S HAC-om su opet poslovali 10. ožujka 2010., kada su potpisali ugovor vrijedan 1,8 milijuna kuna za izradu ‘projekta sustava tehničke zaštite na objektima od posebnog značaja’.
Mjesec dana poslije uslijedilo je potpisivanje još jednog vrijednog ugovora: o izradi sigurnosne i projektne dokumentacije za lučki bazen Gaženica. Naručitelj je bila Lučka uprava Zadar, a od samo dva ponuđača, Soboli ima najnižu ponudu. Procijenjena vrijednost bila je 2,1 milijun kuna, a Soboli je ponudio 2,090.000 kuna.
Tri tisuće kuna bili su jeftiniji od procijenjene vrijednosti i na natječaju Lučke uprave Rijeka, koja je također tražila izradu sigurnosnog protokola. Ugovor je potpisan u studenom 2010., a vrijednost je bila 395.000 kuna.
Najnoviji ugovor potpisan je s HŽ holdingom, dva dana prije Božića 2010. Soboli mora izraditi studiju ‘Politike sigurnosti društava HŽ holdinga’, a za to će dobiti 445.000 kuna.
Zatim, tu je kompanija B1 Plakati, koja je prisutna u brojnim državnim ustanovama, posebice školama, a Rakarovi podaci otkrivaju da je sudjelovala na samo dva, i to manja javna natječaja, u posljednje dvije godine, što otkriva da većinu poslova dogovaraju direktno sa školama i institucijama, bez javnog natječaja, piše Jutarnji list.
Ministarstvo gospodarstva u priopćenju istiće da podržava inicijativu?!
U međuvremenu se oglasilo i Ministarstvo gospodarstva, ističući da podržava inicijative koje dopunjuju mehanizme transparentnosti, ali da je netočno da se podaci o natječajima namjerno skrivaju na web stranicama Narodnih novina jer je baš tu besplatnu bazu koristio i Rakar
U priopćenju kojim reagira na tekstove o Rakarovom otkriću, ističe se da Vlada Republike Hrvatske kao i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva podržavaju sve inicijative koje dopunjuju mehanizme transparentnosti, a time i mehanizme transparentnosti u sustavu javne nabave.
Gospodin Rakar je svoj alat i izradio na temelju svima javno dostupnih podataka koji se nalaze u Elektroničkom oglasniku javne nabave Narodinih novina i, sukladno tome, svi podaci koji se spominju u tekstu dostupni su javnosti i novinarima, navodi Odjel za odnose s javnošću toga ministarstva, ističući da je u potpunosti netočan navod da se podaci o natječajima namjerno skrivaju na web stranicama Narodnih novina te navod o mogućim sankcijama za gospodina Rakara i udrugu Vjetrenjača.
Upravo ta baza podataka omogućava svima besplatan i stalan pristup podacima, a što je koristio i gospodin Rakar pri izradi svog alata, ističe se u priopćenju.
Javnosti i novinarima dostupni su i drugi podaci o javnim nabavama pojedinih naručitelja, primjerice kroz podatke o izvršenju ugovora o javnoj nabavi koji se objavljuju na internetskim stranicama pojedinačnih naručitelja. Ističemo da će se primjenom novog Zakona o javnoj nabavi od siječnja 2012. godine transparentnost dodatno pojačati, primjerice kroz obvezu objave planova javne nabave i registra sklopljenih ugovora za svakog pojedinačnog naručitelja, kaže se u priopćenju.
Vezano uz navod da velik broj gospodarskih subjekata većinu svog poslovanja temelji na poslovanju s državom ističemo da ta činjenica ne ukazuje na anomalije u sustavu javne nabave na što se ukazuje u tekstu budući da je država veliki kupac odnosno generator poslova, a što se dodatno ističe u gospodarskoj krizi pri čemu je javna nabava samo alat kojim se to ostvaruje. Takva situacija prisutna je u većini država u kojima javna nabava također predstavlja veliki udio u BDP-u, koji doseže čak do 16 posto, kaže se u priopćenju Ministarstva gospodarstva
tportal.hr/jutarnji list
