Nakon izbora za Europski parlament rejting SDP-a nastavio je padati, potpora HDZ-u lagano raste, a izborni prag prelaze još jedino Hrvatski laburisti koji gube potporu birača, pokazuje mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. SDP početkom svibnja bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno sada 24,8 posto izbora (prema prošlomjesečnih 25%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom padu potpore u zadnjih godinu dana, SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka ali sa sve manjom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom.
HDZ-u je nakon prošlomjesečnih izbora za Europski parlament povećana izborna potpora koja sada iznosi 19,5 posto (pema 18,8% iz travnja, odnosno 16,2% iz lanjskog svibnja). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 9,0 posto (prema 9,2% iz travnja; najbolji rezultat zabilježen je u prošlogodišnjem prosincu 10,2%).
Izbor Vesne Pusić za predsjednicu HNS-a je povećao izbor ove stranke u posljednja dva mjesečna istraživanja (u svibnju 3,3%, u travnju 2,8%, dok je u ožujku popora bila svega 2,6%). HSS je peti s izborom od 2,6 posto, a slijedi HSP dr. Ante Starčević s 2,5%. HDSSB je sedmi s 2,3%, dok su Nezavisna lista Ivana Grubišića i HSP na 2%.
Lesar popularniji od Milanovića
Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 43,9% izbora (prošli mjesec 43,8%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,2% (prošli mjesec 7,1%), a premijer Milanović s izborom od 4,7 posto je na trećem mjestu. Četvrto mjesto dijele Vesna Pusić i Ruža Tomašić po 3,3 posto. Slijede Ivan Grubišić 2,8%, Slavko Linić 2,4%, Jadranka Kosor 2,3%, Milan Bandić i Tomislav Karamarko s po 2,2% izbora.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara četvrti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko koji je s ovomjesečnih 29,6% izbora, dok je Zoranu Milanoviću na drugom mjestu porastao izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i sada iznosi 16,4 posto (prema 14% iz travnja).
Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,2% prema 13% iz travnja). Slavko Linić s izborom od 9,4 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader s 9,1 posto. Bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo utjecati i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 4,2% izbora drži šesto mjesto.
Približavanje lokalnih izbora i povećano javno pojavljivanje splitskog gradonačelnika Keruma priskrbilo mu je češći izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i s 3% je na sedmom mjestu. Ruža Tomašić je s 1,9% na osmom mjestu, a u prvih su dest političara još Vladimir Šeks s 1,1% izbora i Vesna Pusić s 0,5%.
U posljednjem istraživanju izdvojila se jedna tema po učestalijem izboru za događaj/temu mjeseca travnja: gospodarska kriza, rast nezaposlenosti, štrajkovi i prosvjedi radnika, rast cijena s izborom od 25%. Slijede tri teme s izborom od 6 do 8 posto: izbori za Europski parlament (8,8%), prosvjed na Trgu bana Jelačića protiv uvođenja dvojezičnosti i ćirilice u Vukovaru (7,5%), teška prometna nesreća u Slav. Brodu (6,9%).
Četiri su događaja s izborom između 4 i 6 posto: poplave i klizišta zemlje (5,8%), odluka o sanaciji duga zdravstvenog sustava (4,7%), najava privatizacije CO i HPB (3,4%), najava prvosvibanjskog prosvjeda sindikata (3,4%). Sve su ostale teme zabilježile rijeđi izbor.
Vlada RH u svom šesnaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 34,6 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 35%), dok vladinu politiku ne podržava 50,9 posto građana (prema 49,7% iz travja) uz 14,5 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 34,6 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja i ovaj mjesec dobila mršavu dvojku (2,22), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,10.
