Svakodnevni život nezamisliv je bez 17 kemijskih elemenata čija se specifična svojstva koriste u širokom spektru proizvoda:
• Svakodnevna tehnologija – računalni i komunikacijski sustavi (računalne komponente , monitori, mikrofoni, LCD ekrani, PDA uređaji, mobilna telefonija, optički kablovi, laseri i supervodiči),medicina, autoindustrija i nuklearna tehnologija
• Tehnologije zelene energije – vjetroturbine, hidroturbine, superbaterije, hibridni motori, sustavi pročišćavanja vode te štedljiva rasvjeta.
• Vojna tehnologija – zrakoplovni, raketni , komunikacijski, navigacijski, radarski, laserski, optički i ciljnički sustavi.
Proizvodnja
Riječ je o elementima koji nisu relativno rijetki (najrjeđi je zastupljeniji od zlata ili platine) no njihova eksploatacija je iznimno složen i skup proces. Intenzivna eksploatacija metala rijetkih zemalja započela je nakon Drugog svjetskog rata u SAD-u, Kanadi, Brazilu, Australiji i Južnoafričkoj Republici, no osamdesetih godina Kina je započela dominaciju (velikim ulaganjima te rušenjem cijena čime su uništili konkurenciju). Danas je Kina najveći proizvođač sa udjelom od čak 97% svjetske proizvodnje i posjeduje najveće rezerve procijenjene na 36 milijuna tona (slijede SAD sa 13 te Australija sa 5,4 milijuna tona). Kina je svoju dominaciju osigurala izvoznim kvotama koje od 2006. godine pod izlikom ekološke zaštite znatno smanjuje izvoz (2010. izvozna kvota smanjila je izvoz za čak 40%, a 2011. dodatnih 10% u odnosu na godinu ranije) te privukla strane korporacije da proizvodne pogone presele u Kinu. Koraci se poduzimaju i po pitanju okrupnjivanja niza manjih rudnika u veće kompanije poput Baotou Steel Rare Earth Hi-Tech, te kupovinu posrnulih inozemnih kompanija (australskih Lynas Corporation i Arafura Resources ). Ipak najznačajniji izravni efekt je eksplozija cijena tako da je na primjer cijena cerij-oksida (koristi se kao katalizator) u zadnjih pet godina porasla za čak 20 puta. Svjetska zarada od proizvodnje sa $ 500 milijuna 2003. godine (85 000 tona) porasla je na čak $ 2 milijarde (125 000 tona) 2010. godine.
REE kao strateški resurs
Metali rijetkih zemalja pokazali su se kao moćno kinesko oružje u rujnu 2010. godine kada je nakon pograničnog incidenta u vodama otočja Senaku, koje je predmet spora Kine i Japana, uhićena posada kineske ribarice. Kina je zatražila puštanje svojih građana koji su „oteti iz kineskih voda ” oštrim diplomatskim prosvjedima, no detalj koji je prošao relativno nezamijećen je neslužbeni kineski embargo na izvoz rijetkih elemenata japanskim kompanijama koji je ugrozio temelje ekonomije Japana – industriju automobila i elektronike. Japan se našao pred zidom i u odabiru između nacionalnog ponosa zbog nenaseljenih stijena u istočnokineskom moru i budućnosti ekonomije popustio kineskim zahtjevima. Kina je poslala jasnu poruku susjedima da će svim sredstvima braniti svoje interese, Japan je ispao slab još jednom (kao i svaki puta kada ih na njihovo iznenađenje preleti sjevernokorejski balistički projektil) a Washington je jedino mogao pružiti potporu svojim saveznicama i zaprijetiti tužbom u WTO-u.
Strateška ovisnost o rijetkim elementima dugoročni je problem SAD-a koji ne može dopustiti kinesku dominaciju (čak 90 % američkih potreba namiruje se iz Kine). SAD je u opasnosti gubitka vodeće pozicije na mnogim poljima suvremene tehnologije, ali i ugroženih strateških vojnih kapaciteta (zrakoplovna industrija, komunikacije, raketni i svemirski program), intenzivno prionuo diversifikaciji svojih izvora. Iduće godine planirano je ponovno otvaranje velikog američkog rudnika Mountain Pass, za što je potrebno preko pola milijarde dolara, a najveće svjetske kompanije oživljavaju proizvodnju diljem svijeta ne bi li stekle minimalnu sigurnost u budućnosti. Japan je također pristupio pregovorima sa tradicionalnim kineskim neprijateljem Vijetnamom o otvaranju niza rudnika. U današnjem visokotehnološkom svijetu koji je potpuno ovisan o strateškim resursima, nadzor nad istima pokazuje se iznimno važnim aspektom nacionalnih interesa.
