Željko Rohatinski u intervjuu za časopis Banka upozorava na opasnost stvaranja deprecijacijskih očekivanja te govori o tome što su banke radile između dviju siječanjskih deviznih intervencija, nakon kojih je uslijedilo i povećanje stope obvezne rezerve na 15%.
Još u prosincu, predstavljajući monetarnu projekciju za 2012., guverner je dao do znanja da trošenje deviznih rezervi nije rješenje. Sad objašnjava da takav tip reakcije ima svoje suštinske i logičke granice.
Smanjenje deviznih rezervi
“Suštinski, to je pitanje ‘tolerantnog’ smanjenja deviznih rezervi središnje banke koje ne bi od strane financijskih tržišta i vjerovnika bilo percipirano kao bitno smanjenje sposobnosti zemlje da uredno servisira svoje inozemne obveze. Logički, to je pitanje racionalnosti udovoljavanja deprecijacijskim očekivanjima motiviranoj potražnji za devizama smanjivanjem deviznih rezervi, umjesto da se ta potražnja jednostavno ograniči snažnijim smanjivanjem kunske likvidnosti”.
HNB je prodajom 327 mil. eura pokušala oslabiti deprecijacijske pritiske, ali to nije bilo dovoljno, pa je u istom mjesecu povećala obveznu rezervu bankama.
Vlada je pozvana da svojim mjerama smanji pritisak na devizne rezerve, što bi HNB-u olakšalo i održavanje stabilnosti tečaja. U protivnom, smanjenje kunske likvidnosti utjecat će na rast kamata i manju dostupnost kredita.
Dovoljna ponuda kredita za proizvodnju i izvoz uz povoljnije uvjete bila bi najveći mogući doprinos banaka oporavku gospodarstva, kaže guverner na pitanje o ulozi banaka te podsjeća na poznati stav HNB-a da bi uvođenje poreza mađarskog tipa bilo kontraproduktivno.
Oprezno s pretvaranjem
Također upozorava kako treba biti oprezan s pretvaranjem dijela nenaplaćenih potraživanja banaka u uloge u poduzećima, što je Vlada najavila kao mogućnost. Rohatinski postavlja pitanje tehničkih i kadrovskih kapaciteta banaka da preuzmu dio upravljačkih funkcija u poduzećima, a upozorava i na stupanj moguće izloženosti banaka.
U konačnici, kaže, najgore bi bilo da dobra banka preuzimajući lošeg komitenta postale loša banka.
Značaj kontinuiteta monetarne politike, odnosno politike stabilnog tečaja, često se (u medijima) stavlja u prvi plan kad govorimo o kraju drugog mandata guvernera Rohatinskog u srpnju 2012. i mogućnosti da ga tad zamijeni sadašnji zamjenik Boris Vujčić.
Rohatinski ne odgovara izravno na pitanje o mogućnosti za svoj treći mandat, nego podsjeća na to kakvu je politiku HNB vodila prije krize, kakvu nakon izbijanja krize 2008. te što se događa sad, početkom 2012.
“Iza relativnog privida o dugoročnom kontinuitetu ‘politike stabilnog tečaja’ stoje bitno različite situacije u pojedinim razdobljima, od kojih je svaka tražila i traži specifična rješenja. Ona su pak bila i ostala predmetom mnogih dilema te nesuglasja. Vanjskih i unutarnjih.
Zato, uspješan rad središnje banke ne pretpostavlja zadržavanje nekog apstraktnog ‘kontinuiteta’, već odlučnost i sposobnost da se primjereno reagira na svaki novi izazov, neovisno od mogućih otpora i bez obzira od koga oni dolaze”, zaključuje Rohatinski.
