Istovremeno s ovom odlukom donesena je i odluka o pokretanju postupka prisilne likvidacije banke, koju provode likvidatori imenovani od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, čime prestaju sve ovlasti dosadašnje uprave i nadzornog odbora Credo banke d.d. te ovlasti glavne skupštine dioničara, navode iz središnje banke.
Izravnim nadzorom HNB-a, započetim koncem svibnja ove godine, obuhvaćena je procjena adekvatnosti kapitala, kvaliteta aktive i upravljanja kreditnim rizikom, te analiza depozitne strukture i likvidnosnog rizika. Budući da je utvrđeno stanje bilo bitno lošije od onoga što je Credo banka prikazivala u svojim izvješćima, banka je ostala pod pojačanim nadzorom HNB-a, da bi se njeno poslovanje pokušalo dovesti u zakonske okvire, uz dokapitalizaciju neophodnu za stabilnije buduće poslovanje.
Poslovanje s gubitkom
Credo banka je na dan 31. ožujka 2011. iskazala stopu adekvatnosti kapitala od 12,28 posto, što je neznatno iznad propisanog minimuma, međutim, izravnim nadzorom u banci ispostavilo se da ta stopa ima, zapravo, negativan predznak, što znači da banka više nema jamstvenog kapitala, te da posluje s (neiskazanim) gubitkom.
Gubitak je, navode iz HNB-a, velikim dijelom posljedica plasmana odobravanih njenim većinskim dioničarima i s njima povezanim osobama preko ograničenja propisanih zakonom, a bez odgovarajuće kreditne sposobnosti i adekvatnih čvrstih instrumenata osiguranja, bez definirane namjene, bez obračuna naknada i troškova platnog prometa, s ugovorenim jednokratnim povratom glavnice i kamata, te uz višekratna prolongiranja otplate.
Za ilustraciju ustanovljene poslovne prakse u Credo banci d.d., u kojoj nisu poštovani ni važeći zakonski propisi niti interni akti same banke, a ni osnovna načela i procedure zdravog bankovnog poslovanja, dovoljno je navesti da su krediti jednoj od dviju grupa većinskih dioničara i s njima povezanim osobama (grupa Adut-Barać) krajem ožujka dosizali 60 posto jamstvenog kapitala, a drugoj grupi i s njom povezanim osobama (grupa Alkom-Vuković) čak 84 posto, iako je zakonom propisano da izloženost prema osobama u posebnom odnosu s bankom ne smije prelaziti 10 posto njenog jamstvenog kapitala.
Drugim riječima, tim dvjema skupinama – predstavnici kojih su bili i u bančinom kreditnom odboru – Credo banka je odobrila daleko veće iznose kredita nego što su one unijele sredstava u njen dionički kapital, pojašnjavaju iz HNB-a.
Nepoštivanje mjera
Kako većinski dioničari Credo banke (spomenute dvije grupe imale su 86,58 posto udjela u dioničkom kapitalu banke sa stanjem 31. kolovoza) ne podmiruju uredno niti svoje kreditne obveze prema banci, tako nisu udovoljili niti višekratnim zahtjevima HNB-a za njezinu dokapitalizaciju, a banka nije izvršavala ni druge mjere naložene od strane HNB-a.
S obzirom na ustanovljene pokazatelje i na postupanje uprave i vlasnika, Savjet HNB-a zaključio je da u takvim okolnostima nema realnih izgleda za stabilizaciju i buduće uspješno poslovanje, te je donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad banci, čiji udjel u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava iznosi oko 0,44 posto (nešto više od 1,4 milijardu kuna).
Depoziti fizičkih osoba koji su osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sa stanjem na dan 31. listopada iznosili su 465 milijuna kuna i tim sredstvima njihovi će vlasnici moći nesmetano raspolagati, navode iz HNB-a.
HINA
