Kriza na Cipru je gotova priča, a nova zemlja oko koje se treba zabrinuti je Slovenija. Naime, to je zaključak članka u Washington Postu o novoj ekonomskoj opasnosti koja se nalazi “između Italije, Austrije, Mađarske i Hrvatske”. Slovenija je bivša članica Jugoslavije, a najpoznatija je po svojim skijašima i Slavoj Žižeku, opisuje Sloveniju ovaj američki dnevni list.
“Slovenija je imala prilično loš tjedan s obveznicama, a čini se da će trebati i spašavanje. To nije kriza veličine Cipra, ali svakako spada u ‘Opasnu zonu'”, naglašava Washington Post koji se zapravo pita kako je Slovenija dospjela do toga i zašto? Tako se podsjeća da je Slovenija 2004. godine ušla u Europsku uniju, da bi vrlo skoro tolar zamijenila eurom.
Riječ je o malom gospodarstvu koje se oslanja na izvoz, a početkom 21. stoljeća imala je rast veći nego u eurozoni, no s rastućim dugom. Za razliku od drugih zemalja koje su imale problema s nekretninskim kreditima, Slovenija je imala problema s korporacijama koje su financirale neke operacije kroz dug, a ne kroz kapital. Tako se 2007. godine otkrilo da je dug privatnog sektora porastao za 23,5 posto dok je nefinancijski privatni sektor povećao dug za 40 posto. Puno tih kredita pokazalo se lošim nakon početka krize 2008. godine.
Washington post tako podsjeća i na izvještaj MMF-a od prošlog tjedna prema kojem tri najveće slovenske banke, inače u vlasništvu države, neće preživjeti bez novih dokapitalizacija. Riječ je o najmanje milijardu eura, dok u bankarskom sektoru zjapi “rupa” navodno od najmanje sedam milijardi eura loših kredita. MMF je isto tako naglasio da je omjer loših kredita s 15,6 posto u 2011. godini porastao na 20,5 posto u 2012. godini.
Naglašava se kako je sada već bivši premijer Janez Janša odobrio pakete štednje, smanjio plaće u državnom sektoru i socijalne naknade sve kako bi smanjio deficit u državnoj blagajni. Možda bi to sve i uspjelo da nema troškova dokapitalizacije banaka i pada prihoda kao izravne posljedice mjera štednje. Nakon svega, podsjeća Washington Post, došla je smjena vlasti pa je umjesto korupciji sklonog Janše stigla vlada lijevog centra. Nova premijerka jasno je naglasila da želi posvetiti više vremena posvetiti rastu gospodarstva nego smanjenju javnog duga što bi se moglo odraziti na kreditne rejtinge.
MMF smatra da je Sloveniji nužnu 3,8 milijardi dolara preko obveznica od čega bi čak trećina trebala otići na banke. Ako ostanu ovakve brojke postizanje optimalne cijene po obveznici bit će vrlo teško. To će u krajnjoj liniji značiti da će zemlja morati potražiti pomoć MMF-a, Europske središnje banke ili Europske Komisije. A moguće i sve tri institucije. Drugim riječima Sloveniji će trebati – spašavanje.
Bilo bi lakše kada bi Slovenija imala vlastitu valutu
Marko Kranjec koji je član i Slovenske i Europske središnje banke smatra kako spašavanje Slovenije na kraju ipak neće biti potrebno te da je situacija u Sloveniji manje teška nego u Cipru. “Ciparski bankovni depoziti su na 800 posto BDP-a, za razliku od 125 posto u Sloveniji. Vladin dug iznosio je samo 52,7 posto prošle godine a do kraja 2014 mogao bi porasti do maksimalnih 69 posto. Ako se te brojke usporede s onim zemlja s vlastitim valutama kao što je SAD ili za zemljama u krizi kao što je Grčka, ovo je zaista mala stvar. Da Slovenija ima vlastitu valutu ovo bi se vrlo lako riješilo, no s obzirom da je nema našla se na rubu”, zaključuje Washington Post.
